SARAJEVO, BANJALUKA – Uprkos neizvjesnosti zbog pandemije virusa korona, Međunarodni monetarni fond u najnovijem izvještaju predviđa da će BDP u BiH u ovoj godini rasti po stopi od 3,5 odsto, dok će svjetska privreda rasti po stopi od šest odsto, što je za 0,5 odsto više nego što su prognozirali u januaru.
“Čak i uz veliku nesigurnost u pogledu globalne pandemije, izlaz iz ove zdravstvene i ekonomske krize je sve vidljiviji”, navedeno je, između ostalog, u posljednjem izvještaju MMF-a.
Stručnjaci u Bosni i Hercegovini ističu da su prognoze MMF-a, kada je riječ o svjetskoj privredi, realne jer, po svemu sudeći, efekti vakcinacije u SAD i Kini kao najjačim svjetskim ekonomijama daju rezultate. Ipak u slučaju BiH naglašavaju da će oporavak pa i rast od 3,5 odsto zavisiti isključivo od stanja u Evropskoj uniji, gdje se situacija sa virusom korona ne smiruje.
“Realnost ovih procjena pokazaće vrijeme, ali se baziraju na opipljivim rezultatima i realno izvodivim mjerama. Za BiH ovo ništa ne mora da znači, jer na strani eksterne tražnje, razvoj naše ekonomije zavisi od dešavanja u Evropskoj uniji”, rekao je za “Nezavisne” Saša Stevanović, ekonomista.
On ističe da je zdravstveno gledano Evropa zakazala i dovoljno je pogledati samo proces vakcinacije, koji se ne odvija u najboljem smjeru, istovremeno naglašavajući da monetarna politika koja je centralizovana nije učinila ništa.
“Fiskalne politike koje su decentralizovane dale su različite efekte i najveći dio resursa otišao je na javne investicije prošle godine. Koliko su produktivne, toliko će i pomoći, a ograničene resurse uvijek je potrebno usmjeriti u mjere koje daju najveće efekte. Iz iskustva Srbije će učiti ekonomski autoriteti Balkana kako se odnosi prema krizi u ekonomskom smislu”, zaključio je Stevanović.
Kada je riječ o regionu, prognoze MMF-a govore da će u ovoj godini najviše rasti BDP Crne Gore, i to devet odsto, što i ne čudi s obzirom na to da je u ovoj zemlji zbog propale turističke sezone u prošloj godini BDP pao čak 15,2 odsto. U Srbiji BDP u ovoj godini trebalo bi da raste po stopi od pet odsto, Hrvatskoj 4,4 odsto, Sjevernoj Makedoniji 3,8 odsto i Albaniji pet odsto.
Među razvijenijim ekonomijama, najviši rast od 6,4 odsto u 2021. godini očekuje se u SAD, Francuskoj 5,8 odsto, Velikoj Britaniji 5,3 odsto, Kanadi pet odsto. U zemljama u razvoju, najveći rast BDP-a očekuje se u Indiji, i to 12,5 odsto, dok Kinu očekuje rast od 8,5 odsto.
Gita Gopinat, glavni ekonomista MMF-a, predstavljajući najnoviji izvještaj uoči proljećnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke, istakla je da je povećanje prognoze globalnog BDP-a zasnovano na fiskalnoj podršci vlada domaćim privredama u okviru odgovora na korona pandemiju.
U tom kontekstu posebno je apostrofirala ogroman, nedavno usvojen paket ekonomskih stimulansa SAD od 1,9 biliona dolara.
Ipak, naglasila je da će predviđeni rast i dalje zavisiti od razvoja pandemije i uspjeha vakcinacije, naglašavajući da ogroman broj ljudi i dalje nije vakcinisan te da se okončanjem moratorijuma na otplatu kredita očekuje nagli skok nelikvidnosti preduzeća širom svijeta te da će se privrede suočiti s teškoćama kada vlade prestanu s pružanjem finansijske pomoći. Prema procjeni MMF-a, u ovoj godini može se očekivati i povećanje cijena nafte, i to za 41,7 odsto. Nezavisne novine
