Izgubljeni u smogu

Piše: Brian Aggeler, šef misije OEBS-a u BiH

„Ako ikad napustim Bosnu i Hercegovinu, biće to zbog zagađenja vazduha. Kao pojedinac možda nisam u poziciji da učinim mnogo u vezi sa svim drugim negativnim pojavama u društvu, kao što su korupcija ili nedostatak vladavine prava (ili možda nisam svjesna činjenice da nas ti problemi „ubijaju polako“), ali osjećam i vidim da nas smog ubija…ili zapravo ovih dana ništa ne vidim“, rekla mi je Maja, stanovnica Sarajeva, u razgovoru koji smo vodili na OSCE-ovom Regionalnom uvodnom sastanku na temu „Klimatske promjene i bezbjednost u Jugoistočnoj Evropi: rješavanje izazova međusobne povezanosti zagađenja vazduha i zdravlja“.

Majo, u potpunosti dijelimo Vašu zabrinutost i iskreno podržavamo Vašu namjeru da obezbijedite zdrav život svojoj porodici i sebi. Međutim, ključno je naglasiti, kao što Vam je dobro poznato, da je uticaj zagađenja vazduha na Vašu dobrobit nažalost usko vezan sa korupcijom i odsustvom snažne vladavine prava. To stvara destruktivno vrzino kolo, a da bi se iz njega izašlo potrebni su suštinski napori i predanost svih nas.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je BiH peta u svijetu po smrtnosti uzrokovanoj zagađenjem vazduha (Procenat smrtnosti koji se može pripisati spoljašnjem zagađenju vazduha (na 100.000 stanovnika, prema uzrastu) (who.int)), dok Svjetska banka procjenjuje da zagađenje vazduha česticama PM 2,5 uzrokuje 3.300 slučajeva prerane smrti u BiH svake godine i gubitak više od 8% BDP-a.

Teško je zamisliti jasniju manifestaciju posljedica korupcije, nemara i odsustva djelotvornih mehanizama vladavine prava od onoga što se (ne) vidi kroz prozor tokom zimskih dana u BiH. Taj uticaj je direktan i sveobuhvatan – niko nije pošteđen i smog doslovno ubija hiljade ljudi.

Decenije nemara, korupcije, okretanja glave i kontinuirane neodgovornosti, u kombinaciji sa nedostatkom javne svijesti i sve većim nivoom suzbijanja građanskog aktivizma, sada rezultiraju hiljadama slučajeva prerane smrti i bezbrojnim bolestima svake godine u BiH, pri čemu je Sarajevo jedno od najpogođenijih urbanih područja.

Korupcija nas je dovela do toga da se ekološki propisi slabo provode u praksi, pri čemu regulatorna tijela ne vrše monitoring i kažnjavanje industrijskih postrojenja koja krše standarde ispuštanja čestica, dozvoljavajući im da nastave sa zagađivanjem bez posljedica. Izdavanje dozvola bez odgovarajuće kontrole je omogućilo pravnim i fizičkim osobama da rade, grade i zagađuju bez poštivanja ekoloških standarda. Pritom je nedostatak vladavine prava rezultirao slabim pravosudnim sistemom, dovodeći do nedostatka odgovornosti, što je dalje ohrabrilo nezakonito djelovanje u praksi koje je doprinijelo ovom užasnom zagađenju zraka.

Kada procesi donošenja odluka u vezi sa politikama zaštite životne sredine nisu transparentni, javnost se suočava sa izazovom u vezi sa tim na koji način pozvati tijela vlasti na odgovornost za rad ili nerad u rješavanju problema zagađenja vazduha.

Pristup informacijama, učešće javnosti u donošenju odluka o ekološkim pitanjima i pristup pravosuđu u ekološkim pitanjima predstavljaju tri stupa Aarhuske konvencije, međunarodnog sporazuma čija je BiH potpisnica. Imate pravo da znate sve činjenice, imate pravo da zahtijevate sve relevantne informacije, imate pravo da učestvujete u svim procesima donošenja odluka koje utiču na vašu životnu sredinu i zdravlje. To vam sve omogućava ova konvencija.

Aarhus centri, koji trenutno djeluju u 14 država članica OSCE-a, uključujući BiH, služe kao most između vlasti, civilnog društva, poslovnih subjekata i građana. Oni takođe ulažu velike napore da riješe sve veći problem zagađenja vazduha u državi.

U Jugoistočnoj Evropi, a naročito u BiH, i dalje nedostaju pouzdana istraživanja i podaci o uticaju klimatskih promjena i zagađenja vazduha na javno zdravlje, a nedostaju i domaće politike djelovanja u svrhu hvatanja ukoštac sa tim problemom.

Zbog toga Aarhus centar Zenica, koji je smješten u okviru nevladine organizacije „Eko Forum“ vodi pionirski poduhvat naučnog istraživanja o efektima industrijskog zagađenja vazduha po zdravlje, što je jedan od glavnih izvora izloženosti štetnim posljedicama u Bosni i Hercegovini. U istraživanju se razmatra zagađenje vazduha uzrokovano koksovanjem (koje predstavlja dio procesa izrade čelika) te se koriste genetika i analiza DNK da bi se istražio uticaj takvog zagađenja na zdravlje lokalnih stanovnika, što će rezultirati prvom studijom te vrste u BiH i predstavljati temelj budućih napora usmjerenih ka ublažavanju štetnih posljedica i budućih intervencija javnog zdravstva.

Siguran sam da su svi već mnogo puta čuli ove alarmantne statističke podatke, a svi imamo tendenciju da ih zanemarimo tako što se ne brinemo previše. Međutim, oni jesu alarmantni i zahtijevaju hitan angažman svih.

U pravu ste, donosioci odluka su ti koji su prvenstveno odgovorni. Međutim, nemojmo samo upirati prstom. Vi imate pravo da znate, da procijenite, da se suprotstavite, da utičete – vi imate moć da ih pozovete na odgovornost. Za svaku pojedinačnu aktivnost, projekat, dozvolu i odluku koju su donijeli a koja ima uticaja na vaš život, vaše zdravlje i dobrobit vaše porodice.

Čini se apsurdnim da se u 21. vijeku borimo za čist vazduh. Nažalost, to je realnost u kojoj živimo. I to se ne odnosi samo na ljude u BiH, već i u ostatku svijeta. Neke države se ovim bave na djelotvorniji način, dok druge još uvijek vode mukotrpnu borbu kako da ovo pitanje riješe na adekvatan način. Ono što vidim kao jedan od glavnih faktora koja razlikuje ove države je snaga ljudi. Svijest i snaga ljudi. Svijest koja počinje vrlo rano, kada vi, u čijim je rukama moć, zahtijevate programe koji odgovaraju vama i vašoj zajednici, kada odete na glasanje i kada zahtijevate odgovornost od vaših izabranih zvaničnika. Mislim da ljudi u tim državama ne glasaju samo u nadi da će izabrati kompetentne, poštene i odgovorne političare. Umjesto toga, oni svojim aktivizmom oblikuju političare sa takvim kvalitetima.

Nemojmo biti izgubljeni u smogu. Promjena počinje predanošću svakog pojedinca. Budite glasni, zahtijevajte promjene – zbir svake male aktivnosti može imati ogromnan uticaj. A onda ćete rezultate moći vidjeti i kada pogledate kroz prozor.