MOSTAR – Dugogodišnja drama vezana za izgradnju malih hidroelektrana na Bunskim kanalima južno od Mostara, koji su zaštićeno područje prirode, ne prestaje. Uprkos protivljenju lokalne zajednice, investitor nastavlja sa ispunjenjem svog cilja.
Predsjednik Ekološkog udruženja “Majski cvijet” Oliver Arapović, koji se kroz pravne institucije godinama bori da zaustavi izgradnju malih hidroelektrana na Bunskim kanalima, smatra da gradska vlast Mostara na ovaj način kupuje vrijeme investitoru da pribavi potrebne dozvole.
Ističe da je pravnim putem u više navrata dokazano da su Bunski kanali od 1970. godine zaštićeno područje prirode u Zavodu za zaštitu Spomenika prirode FBiH i da je poništeno više dozvola koje je investitor “Hercegovina građevinsko zanatstvo” d.o.o. – Podružnica obnovljivi izvori Mostar pribavljao, ali da u ovom slučaju to nije dovoljno.
Tvrdi da investitor pod krinkom izrade nove studije uticaja na životnu sredinu lobira među lokalnim stanovništvom za dozvolu, u čemu ne može isključiti ni podmićivanja, na što je javnost već upozorio i tražio reakciju relevantnih službi.
Ali su, kako naglašava, ostale nijeme, zbog čega strahuje od mogućih posljedica koje bi mogle biti pogubne.
“Tražili smo nekoliko puta sastanak s gradonačelnikom Mariom Kordićem (HDZ BiH), jer gradonačelnik po zakonu može pokrenuti određene mehanizme da spasi Bunske kanale i po zakonu je dužan štititi svu imovinu građana Mostara, ali nije našao razumijevanje niti nas je primio“, tvrdi Arapović za Klix.ba.
Na zatvorena vrata, kako kaže naišao je i kod njegovog političkog partnera iz SDA, predsjedavajućeg Skupštine HNK Šerifa Špage te njihovih saradnika, koji nastavljaju voditi politiku svojih prethodnika, a to je, naglašava, suprotno interesu grada i građana.
Podsjeća da je Odjel za inspekcijske polove donio akt po kojem je zatražio od Odjela za urbanizam i građenje da se Bunski kanali izbrišu iz Prostornog plana, jer je zaštićeno područje, ali da je sve ostalo na tome, zbog čega vjeruje da se kupuje vrijeme potrebno investitoru.
Tvrdi da je iza cijele ove priče velika politička igra, jer u suprotnom investitor nikada ne bi mogao dobiti koncesiju ni zeleno svjetlo za izgradnju malih hidroelektrana na zaštićenom području te napominje kako je već razotkriveno niz nezakonitih radnji u tom procesu i da su podignute i krivične prijave.
Dugogodišnji aktivista i predsjednik Udruženja potrošača “Fortuna” Marin Bago ističe da je ovo jedan u nizu projekata u Mostaru za koji se vežu kriminalne radnje, za koje počinioci moraju odgovarati.
Podsjetivši da je sama ideja projekta izgradnje malih hidroelektrana na Neretvi i Buni izazvala pobunu ljudi, naglašava kako je paradoksalno da se moglo uopšte krenuti u proces koncesije za koju je ključna saglasnost lokalne zajednice.
“Ljudi su se radikalno protivili, međutim oni su iz ministarstva prikazivali neka mišljenja Grada kao da je to saglasnost, ali to je sve palo na sudu, a investitor je uporan iako saglasnosti lokalne zajednice za to nema“, kaže Bago za Klix.ba.
Ističe kako je već svima jasno da su promotori izgradnje malih hidroelektrana iz stranačkih struktura i da odbornici koji dolaze iz dvije vodeće stranke SDA i HDZ-a BiH njih štite.
“Ja mislim da sada imamo šutnju stranačkih kolega, uključujući gradonačelnika, koji se ne opredjeljuju, a investitor i danas poduzima radnje da to ipak bude odobreno. To su sve privatni i stranački interesi“, zaključio je Bago.
Vijećnica Naše Stranke u Gradskom vijeću Grada Mostara Boška Ćavar smatra da prije svega treba postaviti pitanje kako se moglo dogoditi da neko napravi studiju utjecaja na okolinu, koja je bila štetna za Bunske kanale, jer je to bilo ključno da ministrica Edita Đapo potpiše okolinsku dozvolu.
“Studiju je uradio Građevinski fakultet Sveučilišta Mostar, koji ima dio odgovornosti, i naravno ministrica, koja je stavila svoj potpis. Studiju koju je uradila stručna ekspertna grupa, u kojoj je univerzitetski profesor Sanel Riđanović, je pokazala da se na tom području nalazi više od 20 endemskih vrsta“, kaže Ćavar za Klix.ba.
Ističe da se Bunski kanali moraju sačuvati kao rezervat, dar prirode i da niko više ne pokušava radi svog materijalnog bogaćenja uništiti ono što pripada svima.
“Kada na dnevnom redu u Gradskom vijeću Grada Mostara bude Nacrt prostornog planiranja za taj dio, nadam se da će svi vijećnici jednoglasno usvojiti rješenje o trajnoj zaštiti tog bisera i da nikada više nikom ne padne na pamet gradnja malih hidroelektrana. Prema mom mišljenju bi trebalo u Ustav BiH ući da su vode nacionalni interes“, zaključila je mostarska vijećnica, koja je već pokrenula inicijativu za smjenu kompletnog Odjela za urbanizam Grada Mostar zbog neregularnog rada. Klix