BANJALUKA, SARAJEVO – Iako će recesija u Bosni i Hercegovini ove godine vjerovatno biti izbjegnuta, a inflacija će se smanjiti u odnosu na prošlu godinu, to ne znači da će doći do boljeg standarda stanovništva, kažu za “Nezavisne” domaći ekonomisti.
Naime, nove prognoze Evropske komisije su da se u ovoj godini u evrozoni očekuje brži ekonomski rast od 0,9%, te da će samim tim biti izbjegnuta recesija koja je očekivana prije tri mjeseca.
“Istovremeno, za tekuću godinu očekuje se manja stopa inflacije od 5,6% (ranije očekivano 6,1%). Konsenzus prognoza je da će osnovna i temeljna inflacija ostati iznad 2% do 2025. godine. Evropska centralna banka će ostati na putu značajnog povećanja kamatnih stopa stabilnim tempom i na putu da ih zadrži na nivoima koji su dovoljno restriktivni kako bi se osigurao blagovremeni povratak inflacije na 2% u srednjem roku“, navodi se u novoj prognozi Evropske komisije.
Kako kažu ekonomisti, ukoliko se izbjegne recesija u evrozoni, to bi se vjerovatno trebalo preliti na BiH, jer smo ekonomski dosta povezani sa Evropskom unijom.
Ekonomista Igor Gavran smatra da će BiH takođe vjerovatno izbjeći recesiju i imati nižu stopu inflacije nego prethodne godine, ali da je to teško nazvati brzim ili bilo kakvim rastom ekonomije.
“I za evrozonu i za BiH procjene su simboličnog rasta koji je pozitivan tek u smislu da nije recesija i da je iznad nule. Pad stope inflacije takođe, iako je bolja vijest o nastavku rasta cijena istom stopom, opet nije ni blizu dovoljno da se stanje poboljša. Naime, nama je potreban pad cijena. Ne samo sporiji rast na ovu visoku osnovicu koju sada imamo, nego pad sadašnjih cijena. Nastavak rasta sadašnjih cijena, makar i najnižom stopom, ponovo će ‘pojesti’ pozitivne efekte rasta ekonomije i pogoršati životni standard tako da građani uopšte neće osjetiti benefite od izbjegavanja recesije“, pojašnjava Gavran.
Dodaje da je inflacija i dalje veliki problem iako usporava, te su potrebne mjere za njeno suzbijanje i smanjenje postojećih cijena.
“Tek onda možemo imati neke koristi od rasta, ali i tada on mora biti mnogo značajniji nego što se prognozira. S tim da i ove aktuelne procjene nisu garantovane, jer i dalje je situacija u Evropi nestabilna, i dalje se enormne količine evra plasiraju za pomoć Ukrajini bez realnog pokrića ili ikakvog očekivanja da se taj novac vrati“, zaključuje Gavran.
Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, rekao je da je ovo smjela ocjena Evropske komisije, jer vidimo da je moderni svijet nepredvidiv.
“Ovo je vjerovatno bilo pod pretpostavkom da neće biti velikih lomova, stresova ili nekih kriznih situacija. U periodu iza nas imali smo jednu konfuznu situaciju, jedan vakuum u kojem su razni mešetari veoma dobro prošli. Ta situacija se sada pokušava smiriti kako bi se našao neki normalan ritam, a to je rast bruto nacionalnog proizvoda, proizvodnje materijalnih dobara i trgovine i, ukoliko se to stvarno desi, biće dobro, jer smo željni stabilnog ekonomskog okruženja, kako bi se normalno živjelo i radilo. U ovim kriznim godinama smanjile su se privredne aktivnosti tako da se pokušavamo vratiti na nivo koji je bio prije korone“, objašnjava Ljuboja.
Na pitanje može li to što je izbjegnuta recesija značiti bolji standard stanovništva BiH, Ljuboja odgovara da je sve ovo proces te da je realno očekivati da će trebati dvije ili tri godine da se napravi stabilnost i rast, pa tek onda treba vidjeti šta će se dešavati. Nezavisne novine