Istraživanje: Iz BiH iznesene dvije milijarde KM u gotovini!

– Za četiri godine iz BiH iznesena 2,1 milijarda KM

– Poslovna zajednica u strahu jer vlasti BiH ignorišu masovno pranje novca za finansiranje terorizma

– Savjet ministara BiH nije blokirao pravna lica i imovinu nijednog od 300 džihadista na stranim ratištima

SARAJEVO, BANJALUKA – Velike korporacije i strane banke su samo u protekle četiri godine nadležnim institucijama prijavile i iz BiH iznijele 2,1 milijardu KM, podaci su do kojih je u istraživanju došao poslovni portal CAPITAL.ba.

Upravi za indirektno oporezivanje BiH samo 2012. godine prijavljeno je iznošenje više od 751 milion KM gotovine.

U dokumentaciji, koja je u posjedu CAPITAL-a, evidentirano je iznošenje stotina miliona različitih valuta, evra, hrvatskih kuna, švajcarskih franaka, kanadskih, američkih i australijskih dolara, danskih, švedskih i norveških kruna, britanske funte…

Naredne, 2013. godine izneseno je više od 528 miliona KM, 2014. – više od 343,4, 2015. – više od 225 i prošle godine više od 267,5 miliona maraka.

Samo u domaćoj valuti, konvertibilnim markama, od 2012. do 2016. godine iz BiH je „legalno“ iznesena 1,4 milijarda.

“Ovi frapantni podaci o „legalnom“ iznošenju novca ukazuje na nesigurno okruženje i strah od situacije u BiH. Posebno je indikativno što se posljednjih godina iznose velike količine konvertibilnih maraka”, stoji u dokumentaciji.

Kapital bježi u strahu od terorizma i pranja novca

Ekonomisti kažu da je nesigurno poslovno okruženje uzrokovano neefikasnom borbom državnih institucija protiv pranja novca i nesprovođenjem rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o sprečavanju finansiranja terorističkih aktivnosti.

„U svjetlu sve češćih terorističkih napada u svijetu i u BiH (Bugojno, Zvornik), investitori su BiH prepoznali kao državu u kojoj nema odlučnosti da se krene u obračun sa novcem sumnjivog porijekla, a koji dovodi u vezu sa finansiranjem terorističkih aktivnosti. Pojednostavljeno, „prljav“ novac ulazi, a čist kapital napušta zemlju“, kažu analitičari.

„Očigledno je da je dio novca unesen u BiH gdje mu je sumnjivo porijeklo i gdje su napravljene transakcije, promet nekretnina gdje su cijene iskazane nerealno“, potvrdio je juče u Sarajevu i Mijo Krešić zamjenik ministra bezbjednosti BiH na početku dvodnevne konferencije o rizicima finansiranja terorizma.

Međunarodne organizacije otvoreno sumnjaju da se u BiH peru ogromne sume novca, a vlasti ništa konkretno ne preduzimaju.

Iako je BiH obavezna, po Rezoluciji 1373 Savjeta bezbjednosti UN o sprečavanju finansiranja terorističkih aktivnosti, Savjet ministara nijednog od 300 džihadista iz BiH koji se bore na stranim ratištima nije stavio na nacionalnu crnu listu, koja ni ne postoji. Takođe, nijednom od džihadista nije zamrznuta lična imovinu niti imovina povezanih pravnih lica, otkrio je dobro upućen izvor za CAPITAL.

Džihadisti koče investicije

Nesigurnost u poslovnom svijetu posebno izaziva činjenica da je ovom momentu na ratištu u Siriji više od 300 džihadista, više desetina ih je osuđeno u BiH, a za njih četrdesetak su raspisane međunarodne potjernice, ali, zbog političkih odluka, nikome nije blokirana imovina.

“Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA, odnosno Ministarstvo bezbjednosti BiH ni po jednom ovom predmetu nisu dostavili zahtjev Savjetu ministara BiH za stavljanje na listu terorista i zamrzavanje njihove imovine, kako bi se te liste mogle proslijediti drugim državama članicama UN”, stoji u dokumentaciji.

Stručnjaci smatraju da Savjet ministara ne blokira imovinu zato što je u proces donošenja odluke bespotrebno, ali namjerno „ubačeno“ Predsjedništvo BiH, koje mora dati saglasnost.

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić odgovornost prebacuje na bezbjednosne agencije BiH.

“Oni bi nama trebalo da dostave te podatke pa da ih mi dalje uspućujemo Savjetu ministara BiH. Sjećate se kada smo donijeli odluku po rezoluciji Savjeta bezbjednosti da su se u MUP-u RS i vlast RS bunili zašto to treba da ide preko Predsjedništva BiH, kada je to političko tijelo. Rekao sam tada da to sve mora da ide preko neke državne institucije. Iako su se najviše bunili, sada ne dostavljaju podatke. Dakle, svaka agencija bi trebalo da dostavlja podatke o borcima na stranim ratištima”, rekao je Mektić za CAPITAL.

Najviše džihadista iz Zeničkog-dobojskog kantona

Demografi su, upoređujući podatke o migracijama, utvrdili da je 156 muškaraca, 36 žena i 25 djece, državljana ili porijeklom iz BiH, od 2012. do kraja 2014. godine boravilo u Siriji, a neki i u Iraku. Na tim ratištima poginulo je najmanje 26 osoba. Najveći broj građana BiH, koji odlaze na ratišta u Siriji i Irak, dolazi iz Zeničko-dobojskog kantona, Tuzlanskog, Kantona Sarajevo i Unsko-sanskog.

“Njih najmanje 20 odsto, koji stalno borave u Siriji i Iraku, privremeno živi ili radi u zemljama Zapadne Evrope i SAD. Od 156 muškaraca, njih 44 ranije su registrovani u sudskim i policijskim evidencijama. Najveći broj putovanja u i iz Sirije u BiH registrovano je 2013. godine”, navodi se u dokumentaciji.

U diplomatsko-konzularnim predstavništvima evidentan je porast izdatih viza, a posebno je zanimljivo da je od 2010. do 2015. godine najviše izdatih državljanima Libanona (19.165), Saudijske Arabije (9.446), Libije (3.656), Indonezije (3.553).

Manival u klin, BiH u ploču

Još 2001. godine, odmah nakon terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države, zemlje članice UN bile su dužne da u roku od 90 dana uspostave nacionalne crne liste terorista. Liste sa imenima i pobrojanom zamrznutom imovinom trebalo je da budu dostavljene komitetu Savjeta bezbjednosti UN, koji bi ih dalje proslijedio zemljama članicama kako bi se sistemski djelovalo protiv terorizma.

Kako su se u međuvremenu i u BiH dogodili teroristički akti, a poznata su i imena više stotina osoba koje su ratovale na stranim ratištima, Manival i FATF tražili su od BiH da urgentno djeluje.

Odluka, kako stoji u dokumentaciji, nije donesena do 28. septembra prošle godine kada se održavala sjednica Manivala i FATF-a, jer je mijenjan tekst prijedloga odluke, iako je ona bila usaglašena na nivou entiteta.

O tom novom prijedlogu Vlada RS nikada nije zvanično obaviještena, a o sadržaju je upoznata nezvanično, kada je već usvojena u Savjetu ministara BiH.

Ipak, iako je Odluka prošla sud Savjeta ministara, čekala se konsultacija sa Predsjedništvom BiH, što je suprotno ustavnim nadležnostima i uputstvima Manivala i FATF-e. Rezultat svega toga je da BiH i dalje nema izmijenjen Krivični zakon pa ni obaveznu nacionalnu listu terorista i njihove imovine. Zato ponovo prijeti bojazan da dospije na crnu listu ovih organizacija, što bi stvorilo još gori ambijent za poslovanje u BiH.

Sve što bi BiH trebalo da uradi jeste da provjerava i sankcioniše finansijske tokove novca koji se odnose na finansiranje terorizma i terorističkih grupa, oštrije sankcioniše one koji odlaze na strana ratišta, kao i povratnike sa istih.

Od svih nivoa vlasti u BiH Manival traži da se naprave finansijske mjere koje će onemogućiti pranje novca, poput donošenje Zakona o osiguranju, što je na nivoima entiteta, kao i izmjene i dopune Zakona o investicijskim fondovima u Federaciji BiH.

CAPITAL: Žana Gauk