SARAJEVO – Treće nacionalno istraživanje o stanju e-trgovine u Bosni i Hercegovini, koje provodi eCommerce asocijacija u BiH, donosi najpotpuniji i sveobuhvatan prikaz navika potrošača i trendova u razvoju online poslovanja. Rezultati istraživanja prezentovani su juče na javnom događaju, uz prisustvo predstavnika institucija, kompanija i stručne javnosti.
Istraživanje potrošačkih navika prezentovao je redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Almir Peštek, a rezultate istraživanja o poslovanju domaćih web shopova predstavio je predsjednik eCommerce asocijacije u BiH Orhan Gazibegović. U fokusu ovogodišnjih rezultata našli su se i globalni faktori koji utiču na lokalno tržište, prije svega dolazak Temua i rast popularnosti SHEIN-a među domaćim potrošačima. Analiza pokazuje da ovakve platforme mijenjaju očekivanja korisnika u pogledu cijena, dostave i ponude, ali i otvaraju važne razgovore o sigurnosti proizvoda i kvaliteti usluge.
Prema rezultatima istraživanja među potrošačima, mobilna kupovina i dalje dominira, čak 83,4% ispitanika koristi mobilne uređaje za online narudžbe, što potvrđuje potrebu za daljim razvojem mobilno prilagođenih rješenja. Kada je riječ o učestalosti kupovine, 37,7% ispitanika kupuje online dva do tri puta kvartalno, a zabilježen je i rast korisnika koji kupuju više od deset puta u istom periodu, što ukazuje na rast segmenta tzv. “intenzivnih korisnika”.
Plaćanje pouzećem i dalje je najzastupljeniji izbor (46,4%), dok kartično plaćanje bilježi porast na 43,1%. Ovo ukazuje na dualitet navika potrošača u tranzicionom periodu digitalizacije. Iako 50,2% ispitanika posjeduje bankovnu karticu, čak 26,2% njih je ne koristi za online plaćanja, što dodatno potvrđuje potrebu za edukacijama o sigurnosti digitalnih transakcija.
Uprkos izazovima u logistici i kvaliteti proizvoda, pozitivan signal dolazi iz domene sigurnosti transakcija – svega 16,3% ispitanika prijavilo je probleme s online plaćanjem, a taj postotak ostaje stabilan u odnosu na prethodnu godinu. To ukazuje na sve viši nivo povjerenja korisnika u digitalne platne sisteme, posebno kada se koriste sigurni provideri i transparentni uslovi plaćanja.
Logistika ostaje ključna tačka korisničkog iskustva. Čak 79,8% ispitanika preferira brzu dostavu na kućnu adresu, dok gotovo polovina njih i dalje navodi probleme u vezi s isporukom ili kvalitetom proizvoda, što jasno ukazuje na prostor za unapređenja. Kada je riječ o lokacijama kupovine, 43,4% ispitanika kupuje putem domaćih web shopova, dok 20,5% koristi i inostrane platforme.
S druge strane, rezultati odvojenog istraživanja među web trgovinama otkrivaju da gotovo polovina njih (49,1%) koristi WordPress (WooCommerce) kao glavno rješenje, dok 23% koristi custom razvijene platforme. Ovi podaci ukazuju na snažan oslonac tržišta na fleksibilne i pristupačne open-source alate, ali i na potrebu za kontinuiranom edukacijom, s obzirom na to da 6,6% ispitanika ne zna koju platformu koristi.
Prema rezultatima istog istraživanja, najveće prepreke u poslovanju su nelojalna konkurencija, male marže, logistički troškovi i nedostatak kvalifikovane radne snage. Samo 7,24% web trgovina izjavilo je da su zadovoljni trenutno dostupnim kadrovima. Ipak, pozitivni signali dolaze iz segmenta međunarodne prodaje, 24,3% webshopova već prodaje i van granica BiH, dok 60,7% njih posluje duže od dvije godine – pokazatelj postepene stabilizacije tržišta.
Temu i SHEIN tek djelimično mijenjaju domaće tržište
Dodatni uvidi istraživanja ukazuju na to da globalne platforme poput Temua i SHEIN-a tek djelimično mijenjaju domaće tržište, više od 60% domaćih web trgovina ne osjeća njihov direktan uticaj, dok ih trećina ipak bilježi promjene, bilo kroz promjenu korisničkih očekivanja ili konkurentske pritiske.
Kada je riječ o dostavi, inovativna rješenja poput paketomata prepoznata su kao potencijalna opcija. Više od 64% ispitanih trgovaca izjavilo je da bi ih koristilo ili razmotrilo njihovu upotrebu, dok je gotovo četvrtina još uvijek neupoznata s ovom vrstom usluge. I potrošači pokazuju snažan interes za ovu opciju 77,9% ih dosad nije koristilo paketomat, ali bi željelo isprobati, dok 7,5% već koristi ovu uslugu i planira nastaviti. Ovakav stepen otvorenosti korisnika i spremnost trgovaca ukazuje na prostor za ubrzanu implementaciju paketomata u BiH, posebno u urbanim sredinama.
U sklopu događaja održan je i panel pod nazivom „Podaci kao ključni resurs: Optimizacija e-poslovanja kroz analizu informacija“, moderirala ga je mag. oec. Nikolina Čule Karačić, članica Savjetodavnog odbora eCommerce asocijacije u BiH. Učesnici panela bili su Branislav Zimonjić iz Ministarstva transporta i komunikacija BiH, Stefano Anselmi iz Glovo BiH, Maja Šarenac iz X-Expressa i Adnan Škrbo iz UniCredit Bank BiH.
Panel diskusija obuhvatila je ključna pitanja iz oblasti analitike, logistike, regulative, sigurnosti plaćanja i promjena u potrošačkom ponašanju. Razgovarano je o tome kako kompanije koriste podatke za optimizaciju poslovanja, koje prijetnje i prilike donosi ulazak globalnih platformi poput Temua, kako institucije planiraju unaprijediti regulatorni okvir za digitalnu trgovinu, te kako finansijski sektor odgovara na rastuće zahtjeve za sigurnost i digitalizaciju plaćanja.
Pored brojnih predstavnika kompanija iz sektora eCommerca, događaju su prisustvovali i predstavnici javnih institucija, uključujući Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Ministarstvo transporta i komunikacija, Privrednu/gospodarsku komoru FBiH, Ekonomski fakultet i Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, Agenciju za poštanski promet BiH, te BH Telecom.
Zaključeno je da kvalitetna analiza podataka postaje neophodna za donošenje strateških odluka u eCommerce sektoru, a saradnja između privatnog i javnog sektora, uz kontinuiranu edukaciju i ulaganje u infrastrukturu, ključ je za održiv rast ove industrije u BiH. eCommerce asocijacija u BiH planira nastaviti s godišnjim istraživanjima i aktivnostima koje doprinose razvoju digitalne ekonomije, jačanju domaće e-trgovine i boljoj povezanosti svih aktera na tržištu.PR