BRISEL, Islamske banke krupnim koracima stupaju na svjetsku finansijsku scenu, dok tradicionalni svijet bankarstva pokazuje svoja ograničenja.
Ta ograničenja su postala očigledna u više navrata tokom ekonomskih kriza.
Islamske banke, njih više od 350 u 80 različitih zemalja, ostvarile su vrtoglavi uspjeh u 2011. godini, jer njihova finansijska sredstva iznose 1.000 milijadi dolara, što je za 18 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, prenosi belgijski list “La libr Belžik”.
Njihov poslovni uspjeh, koji hvale i Međunarodni monetarni fond i Vatikan, istovremeno privlači i intrigira zemlje Zapada.
“Muslimanske banke posluju u skladu sa šerijatskim principima, a to znači iskreno, pošteno i odgovorno. Naše banke izbjegavaju kamatu i društveno su odgovorne jer se ne bave finansiranjem, niti u bilo kom pogledu učestvuju u prozvodnji i distribuciji alkohola, opojnih droga, pornografije, prostitucije, igara na sreću, duvana, medija i medijskih programa i filmova koji promovišu nasilje, perverznost i nemoral, kao ni oružje niti bilo šta drugo za što je nauka utvrdila da šteti čovjeku”, objasnio je finansijski konsultant belgijskog predstavništva banke “Šabia” Mohamed Bulif.
Jedna od specifičnosti tih banaka je i tekući račun pod nazivom “u skladu sa šerijatskim principima” koji bi u Belgiji trebalo da pokrene marokanska banka “Šabia” početkom juna.
Šerijatski odbor odobrava ugovore i nove proizvode banke i kontroliše njihovu primjenu, odobrava potrošnju humanitarnog fonda, i vodi računa o primjeni šerijata u poslovnim aktivnostima banke.
“Iako su mnogi bili skeptični kad su u pitanju muslimanske banke koje posluju u skladu sa šerijatom, njihova dugogodišnja stabilnost, broj klijenata, a prije svega ekonomski rezultati su potvrda naše uspješne poslovne politike”, objasnio je finansijski konsultant belgijskog predstavništva banke “Šabia”.
Ono što privlači sve veći broj klijenata širom Evrope je i transparetnost poslovanja, jer su banke dužne da preciziraju gdje će biti investiran novac klijenata.
Danas je sve veći broj zapadnih multinacionalnih banaka koje klijentima nude bankarske usluge na način koji nije u suprotnosti sa šerijatom. Tako su i neke od vodećih banaka kao što su američke Sitibenk, Goldman Saks ili britanska HSBC, holandska ABN Amro, francuske BNP Pariba, Sosijete ženeral, njemačka Dojče Bank osnovale poslovnice u muslimanskim zemljama, koje posredstvom tzv. “islamik vindouza” svojim klijentima nude islamski prihvatljive bankarske proizvode.
Britanski mediji su naveli primjer jedne žene koja nije pripadnica muslimanske vjeroispovesti, a koja je željela da uloži u banku 100.000 turskih lira pod uslovom da ni jedan cent ne bude uložen u vojnu industriju, a samo joj je Britanska islamska banka mogla da pruži garanciju da će njen zahtjev biti poštovan.
Trenutno je povjerenje ovoj banci poklonilo 60.000 klijenata, više od 10.000 njih su nemuslimanske vjeroispovesti, prenosi belgijski list.
U Francuskoj islamske banke koje posluju u skladu sa šerijatom rade od 2008. godine. Prvi tekući račun tog tipa otvoren je u junu prošle godine, dok je prvi šerijatski hipotekarni kredit odobren prije nešto više od mjesec dana.
U Evropi, s obzirom na ogroman broj imigranata iz arapskog svijeta, ove banke postaju sve brojnije, u Danskoj, Francuskoj i Irskoj postoji po jedna islamska banka, u Njemačkoj i Švajcarskoj po pet, u Luksemburgu četiri, a u Velikoj Britaniji 23.
