LJUBLJANA – Slovenačka proizvodna grupacija Iskra, vlasnik za sada dvije velike hrvatske proizvodne kompanije, sa očekivanim ukupnim prihodom u 2022. na nivou oko 280 miliona evra, nastavlja snažni investicijski ciklus novim ulaganjima u 2023. godine i to u BiH.
Pored redovnih investicija u svim sastavnicama započeto je i ulaganje u projekat izgradnje nove fabrike na građevinskoj parceli od 25.000 kvadratninh metara, u sklopu koje će raditi nova hala veličine 15.000 kvadratnih metara u BiH. Za te se aktivnosti predviđa novo zapošljavanje ukupno do 500 radnika.
To znači da će u fazi širenja poslovanja Iskre u BiH gdje već radi jedan pogon sa 100 ljudi, realizacijom ovog projekta broj zaposlenih u grupaciji porasti za oko 30 odsto, odnosno sa sadašnjih 1.700 na uskoro oko 2.200 ljudi.
Može se reći i da Iskra ovim jača vlastiti položaj u regiji i u svijetlu očekivane integracije BiH u Evropsku uniju, piše Poslovni dnevnik.
“Planiramo završetak gradnje nove fabrike do kraja 2023. i zapošljavanje još do 500 ljudi”, kazao je za ovaj portal ugledni slovenački preduzetnik Dušan Šešok, u vlasništvu čije porodice je, pored Iskre i zagrebačke Elke, uspješna kompanija Iskra brodogradilište 1 u Šibeniku.
Što se tiče novog projekta, Šešok iznosi da je će Iskrino ulaganje biti na lokaciji u njihovom vlasništvu u Laktašima, poznatom i kao termalnom lječilištu, te najavljuje da se 2024. planira otvaranje i početak rada.
U Laktašima će slovenački proizvođač investicijom procijenjenom na oko 15 miliona evra proširiti proizvodne aktivnosti u svom dominantom elektro biznisu, ali očigledno sa predviđenim ciljem optimizacije u uslovima nižih troškova poslovanja. Kad je riječ o investicijskom ciklusu, naime, važno je reći i zašto se fokus Iskre sad seli u BiH.
Tu će na poslovanje uticati faktori kao što je niža cijena električne energije (80 evra po MWH), zatim niži troškovi rada i oporezivanje rada, ali jednako se važnost pridaje generalno povoljnijem poreskom sistemu, uključujući nižu stopu oporezivanja dobiti u odnosu na Sloveniju koja inače ima najveće oporezivanja rada u EU.
“U Republici Srpskoj plaća se porez na dobit po stopi od 10 odsto, a u Sloveniji – 19 odsto. Ali, aktuelne tendencije u sklopu najavljene poreske reforme u smjeru su daljnjeg povećanja opterećenja dobiti i imovine u Sloveniji, navodno u korist nižih poreza na rad. Kao preduzetnik to smatram neprihvatljivim jer ni jedna država u EU ne diže poreze u ovoj situaciji tako da Slovenija iskače iz postojećih politika u člancima EU, kaže Šešok. Poslovni.hr