BIHAĆ – Poljoprivredna proizvodnja na području Unsko-sanskog kantona u sve većoj mjeri osjeća posljedice odlaska stanovništva s ovih prostora, jer fali radnika, a migracijama su posebno pogođena sela, kaže Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača USK.
Selimović tvrdi kako je ovakvo stanje posebno primjetno u posljednjih godinu dana, jer sve veći broj poljoprivrednika gasi proizvodnju i odjavljuje obrte.
“Ukoliko se ovakav trend nastavi, poljoprivreda će se naći u gotovo bezizlaznoj situaciji. Prema podacima koje imamo, može se zaključiti kako će količina proizvedenog mlijeka u ovoj godini biti deset posto manja u odnosu na proteklu. Slično stanje je i u drugim segmentima agrarne proizvodnje”, kaže Selimović za “Nezavisne”.
Dodaje kako je mljekarstvo nosilac poljoprivrednog razvitka Unsko-sanskog kantona, a po količinama proizvedenog mlijeka ovaj kanton je prvi u Federaciji BiH.
Prema riječima Adema Šahinovića, najvećeg proizvođača mlijeka na području Bosanske Krupe, sve je veći broj farmera koji gase proizvodnju.
“Ljudi odlaze u Njemačku i druge zemlje u potrazi za poslom, jer je bavljenje poljoprivredom na ovim prostorima postalo prava lutrija. Gotovo sve farme koje su imale od 10 do 15 muznih grla se gase, a jedan od glavnih razloga je što nema radne snage. Jednostavno, niko neće da radi u poljoprivredi i ako se ovako nastavi sela će biti potpuno pusta”, kaže Šahinović.
Njegovo mišljenje dijeli i Mirsad Hašić, poljoprivrednik iz Velike Kladuše, ističući kako sve poljoprivredne radove na njegovom imanju obavljaju članovi porodice.
“Radnicima nudimo dobre dnevnice i druge pogodnosti, ali naći radnika danas je kao pronaći iglu u plastu sijena. Komšije svakog dana odlaze i sve je više opustjelih imanja”, kaže Hašić.
Prema podacima Obrtničke komore USK, od početka 2017. godine do sada odjavljeno je oko 900 obrtničkih djelatnosti, a najviše poljoprivrednih gazdinstava.
“Ukoliko se nastavi ovakva tendencija, do kraja ove godine ta brojka će biti veća od 1.000 i krajnje je vrijeme da se djeluje”, kaže predsjednik pomenute komore Enes Arapović.
Selimović ističe kako se ovdašnja poljoprivreda, sem pomenutih migracija, suočava s nizom drugih problema, kao što su nelojalna konkurencija, kašnjenje isplata poticaja, visoki troškovi proizvodnje i nemogućnost plasmana proizvoda na tržištu.
“Odgovorno tvrdim kako je pet do dvanaest da vlasti sjednu i razmotre naše probleme, te da se donese odgovarajuća strategija očuvanja poljoprivredne proizvodnje. Ukoliko se to ne dogodi, crno nam se piše”, kaže Selimović za “Nezavisne”.