BANJALUKA – Upisna groznica na univerzitetima u Srpskoj samo što nije počela, a prema istraživanjima, najbrže do posla dolaze matematičari i inženjeri obućarstva, dok su pedagozi, filozofi, sociolozi i geografi rizičniji izbor budući da je ovih diplomaca mnogo na birou rada.
Iako ih ima najviše na birou, prošle godine veliko interesovanje vladalo je i za finansijskim radnicima i pravnicima. Potvrdili su to i u Zavodu za zapošljavanje RS, na čijoj je evidenciji krajem februara bilo 12.745 nezaposlenih sa visokom stručnom spremom koji na posao u prosjeku čekaju 26 mjeseci. U Zavodu tvrde da je u proteklom periodu najviše zaposleno profesora matematike i fizike.
– Ovi profili, kojih na birou ima 12, na posao u prosjeku čekaju četiri mjeseca – kazali su u Zavodu.
Dodali su da su, analizirajući broj zaposlenih, primijetili da su poslodavci zaposlili, između ostalih, i veliki broj finansijskih radnika i diplomiranih pravnika.
– Nezaposlenih diplomiranih ekonomista i finansijskih radnika prijavljeno je 3.173, a diplomiranih pravnika 1.675, a prosječna dužina čekanja na zaposlenje je 29 mjeseci – kažu u Zavodu.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić istakao je da su pregovori sa nadležnima o upisnoj politici ranije tekli veoma loše, dok je situacija ove godine nešto bolja.
– Tržište rada pokazuje da, između ostalih, profesori razredne nastave, imajući u vidu natalitet, posao neće dobiti nikada ili će to biti ko zna za koliko godina. Na kraju će ispasti da su se džaba školovali – kazao je Škrebić.
Dodao je da, uprkos velikom broju nezaposlenih ekonomista, pravog stručnjaka u ovoj oblasti, posebno knjigovođu, danas je veoma teško naći, dok oni koji se ne planiraju baviti pravosuđem u ovom momentu ne bi trebalo da upisuju pravni fakultet.
– Treba da se više orijentišemo na proizvodna zanimanja. Niko ne voli proizvodnju i halu, ali to je neminovnost. Dobar inženjer obućarstva, koji govori bar jedan strani jezik, može zaraditi više novca nego ljekar – istakao je Škrebić.
Prema njegovim riječima, na inicijativu poslodavaca prije nekoliko godina na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci otvoren je smjer obućarska tehnologija, a prva generacija bi trebalo da izađe za godinu-dvije.
– Inženjeri elektrotehnike, mašinstva i informatike su takođe poželjni na tržištu rada. Međutim, nije bitna samo diploma, nego je važno i znanje koje ponesu sa fakulteta – kazao je Škrebić.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da potrebe tržišta rada nisu usklađene, iako bi trebalo da jesu.
– Suština je da u jednoj civilizovanoj državi studenti ne mogu da se upišu na fakultet ako kadra te vrste ima na zavodima. Obrazovati ljude za poslove na koje mnogi već čekaju je uludo trošenje budžetskih sredstava – naglasio je Pavlović.
Pavlović mladima savjetuje da, prije nego bilo šta odluče, posjete Zavod za zapošljavanje RS i pogledaju spisak nezaposlenih sa visokom stručnom spremom, te da na osnovu toga odaberu životni poziv.
Maturanti
Dok se najveći broj mladih opredjeljuje za fakultete poslije kojih će moći lakše da nađu bolje plaćen posao, ima i onih koji smatraju da je od novca važnije da studiraju ono što vole. Maturant iz Banjaluke Dejan Stojić kaže da je on još prošle godine odlučio da upiše pravo uprkos tome što pravnici ne dolaze lako do posla.
– Svjestan sam da je biro preplavljen pravnicima, ali isto tako sam siguran da dobar pravnik uvijek može brzo naći posao – kazao je Stojić.
Trenutno nezaposlenih diplomaca:
3.173 ekonomista i finansijskih radnika
1.675 pravnika
* prosječna dužina čekanja na posao 29 mjeseci
368 profesora fizičkog vaspitanja i trenera
* prosječna dužina čekanja na posao 34 mjeseca
232 pedagoga
* prosječna dužina čekanja na posao 33 mjeseca
203 ljekara
* prosječna dužina čekanja na posao 12 mjeseci
179 geografa
* prosječna dužina čekanja na posao 41 mjesec
60 profesora filozofije i sociologije
* prosječna dužina čekanja na posao 51 mjesec
92 farmaceuta
* prosječna dužina čekanja na posao 11 mjeseci
12 profesora matematike i fizike
* prosječna dužina čekanja na posao četiri mjeseca
