BEOGRAD, Berze u regionu jedva da posluju, pa se oko 4.500 ljudi odlučilo da trguje preko interneta akcijama ili plemenitim metalima. Međutim, svi željno iščekuju da se finansijsko tržište oporavi.
Ulaganje u akcije domaćih preduzeća i prvoklasne akcije u svijetu, donosilo je bogatstvo, pa su mnogi građani Srbije podizali kredite i kupovali akcije jer je njihova vrijednost rasla brže od visine kamate.
Prij pet godina situacija se promjenila, pa se na prste mogu nabrojati dobre firme u Srbiji, a ni ulaganje u deviznu štednju ne donosi prihod kao nekada. Zato se mnogi okreću onlajn trgovanju, na primjer akcijama Gugla i Fejsbuka ili u firme iz IT sektora.
Ko je prije godinu dana kupio akcije Fejsbuka ili prije dvije godine akcije NIS-a, umjesto da je držao novac na štednji bio bi višestruko bogatiji. Da je kupio zlato, bio bi siromašniji. Tako je to bilo sa berzama u 2013. godini.
Zbog toga ne čudi što se već 4.500 ljudi iz regiona odlučilo da trguje preko interneta akcijama ili plemenitim metalima.
Nikola Bulajić, konsultant iz kompanije “Ef-Iks Lider”, objašnjava da se onlajn račun može otvoriti putem pristupa njihovom veb sajtu.
“Otvara se podračun na računu brokera u inostranoj banci i transakcije se obavljaju ili bankarskim transferom ili putem deviznih kartica tako da su zaštićeni ti transferi nekom internet identifikcijom i naravno bankarskim provjerama i procedurama”, precizira Bulajić.
Vrijednost akcija na Beogradskoj berzi posljednjih godina je desetkovana, jer je opšta klima u regionu smanjila tražnju investitora i potcjenila i vrijednost dobrih firmi. Zato željno iščekujemo kada će se situacija preokrenuti.
Profesor Dragan Đuričin sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže da tržište kapitala tri do šest mjeseci unaprijed pokaže šta će se dešavati u ekonomiji.
“Prema tome, to su stvari koje ne mogu preko noći da se urade, ali ako na bazi jasne vizije u ekonomiji se urade prvi koraci biće to znak da se tržište oporavlja”, napominje profesor Đuričin.
Kada je riječ o nenaplativim kreditima, koji su takođe odraz finansijskog tržišta, još jedno pitanje zašto nemamo dovoljno firmi u Srbiji koje mogu da izađu na berzu.
Direktor Instituta ekonomskih nauka Dejan Erić napominje da treba da shvatimo da smo tržište od sedam miliona stanovnika, sa prosječnom platom od 400 evra i penzijom o d 250 evra, što je značajan ograničavajući faktor.
“Ukoliko je tržište malo i potencijali su mali pa naši mladi ljudi iako imaju kreativnu energiju često nemaju mogućnost da svoje ideje realizuju na ovom tržištu”, objašnjava Erić.
„Ako nismo dovoljno veliko tržište za potrošnju, onda bismo mogli da budemo mjesto gdje se proizvodi i zarađuje, pa tek onda troši“, kaže Erić. RTS
“Internet berze” sve privlačnije
