BANJALUKA, I pored podatka da se u BiH za istraživanje i razvoj izdvaja tek 0,02 odsto bruto društvenog proizvoda, a da je zemlja na dnu svjetske liste po ovom pitanju, upornošću inovatora u RS ipak je došlo do pretvaranja pojedinih ideja u ozbiljne poslove koji su donijeli profit i nova radna mjesta.
Vjetroturbine, vakuum prese, vodootporni štapići za potpalu i nosači za LCD televizore, samo su neki od proizvoda domaćih inovatora koji se proizvode, a zatim izvoze kako po Evropi, tako i po cijelom svijetu.
Preduzeće “Wischt” iz Doboja, u vlasništvu Zvjezdana Višta, višestruko nagrađivanog inovatora, svoju vakuumsku presu izvozi i u daleku Indiju, što dovoljno govori o potencijalu inovacija u razvoju privrede.
“Proces patentiranja završen je 2011. godine, nakon čega smo krenuli u posao. Od tada smo na tržište plasirali oko 160 mašina, koje su uglavnom završile u inostranstvu”, kaže Višt. Prema njegovim riječima, proizvod čija se vrijednost u zavisnosti od modifikacija kreće oko 19.000 maraka izvozi se u Hrvatsku, Sloveniju i Crnu Goru, ali i u Italiju, Portugal, Peru i Indiju, a što je dovelo do toga da ovo preduzeće sada zapošljava devet radnika.
“Najveće probleme imamo u podsticajima pri izvozu. Zadovoljavamo sve kriterijume, ali se pravilnici stalno mijenjaju, a jedna smo od rijetkih firmi koja izvozi stoodstotni domaći proizvod”, kazao je Višt. Da se posao uz dobru ideju može napraviti i od šibica, govori primjer Vladimira Brankovića, Banjalučanina čiji “Flamestick” štapić gori u 40 zemalja svijeta.
“Štapići su izašli na svjetsko tržište i ima ih kupiti u gotovo svim većim zemljama, a u procesu smo dogovora sa jednim trgovinskim lancem, pa bi se u svim njihovim marketima na svijetu oni mogli kupiti”, kaže Branković, koji je zbog obima posla svu proizvodnju prepustio jednoj banjalučkoj firmi sa kojom je sklopio partnerski sporazum. Kako nam je rekao, uspjeh ovog proizvoda leži u jednostavnosti i širokoj primjeni.
Inovatorstvo se još ne shvata kao ozbiljan potencijal razvoja privrede.
“Štapić je proizvod koji je potreban svima. Praktičan je za izletnike, planinare i lovce, jer je vodootporan, a nema puno mirisa i dima. Cijela kutija daje 100 minuta plamena i zamjena je za alternativno svjetlo”, kaže on. I hercegovački inovatori se bore za svoje mjesto na tržištu, a već su urađeni i neki projekti i prototipi nagrađenih inovacija.
“Naše inovacije polako pronalaze puteve ka masovnoj proizvodnji, jer su već urađena dva prototipa inovacija, i to džepna pepeljara muštikla Borka Babalja i šestokraki jež slagalica autora Željka Ćukteraša”, kazao je Krsto Marković, sekretar Udruženja inovatora istočne Hercegovine.
Iako postoji dosta pozitivnih primjera, u Savezu inovatora RS kažu kako se inovatorstvo još ne shvata kao ozbiljan potencijal razvoja privrede.
“Inovatori kao pojedinci teško mogu samostalno doći do realizacije svoje ideje u inovaciju”, kaže Ljubiša Pašić, sekretar Saveza. Prema njegovim riječima, najveći problemi sa kojima se inovatori susreću su nerazvijena infrastruktura za podršku inovacija, nedostatak novca i stanje u privredi, koja bi trebalo da bude osnovni subjekt za razvoj i primjenu inovacija, a koja, kako je rekao, to zasad nije.
U Ministarstvu nauke i tehnologije RS šansu za uvezivanje privrednika i inovatora vide u Inovacionom centru u Banjaluci (ICBL) i poslovnom inkubatoru, koji je uspostavljen 2010. godine.
“Poslovno-tehnološki inkubator ICBL je do danas zaprimio 95 poslovnih ideja, od kojih je nakon evaluacije odabrano 49 za dalje razvijanje. Dio novonastalih preduzeća je već završio trogodišnji ciklus razvoja i nastavio samostalno da se razvija i posluje na tržištu. Pri razvijanju ovih ideja angažovano je 220 lica, od čega je 136 lica zaposleno u preduzećima”, kazali su u Ministarstvu. Nezavisne novine