BANJALUKA, Treći Forum menadžera Republike Srpske, koji će biti održan 22. marta u Banjaluci, donosi aktuelne teme iz oblasti inovacija, menadžmenta 3.0, obrazovanja za menadžere, lobiranja, menadžmenta javne uprave, te pruža uvid u novu paradigmu menadžmenta – kako redefinisati uspjeh i što znači biti autentični lider.
Forum okuplja i povezuje neke od vodećih ljudi iz Bosne i Hercegovine i regiona, nudeći mogućnost za sticanje novog znanja i proširenje mreže poslovnih kontakata.
Predavač koji je treću godinu zaredom (ili od samog početka) član predavačkog tima i jedan od učesnicima Foruma omiljenih predavača je Vladimir Vanja Vulić. Konsultant u oblasti menadžmenta, inovacija i društvenih medija, suosnivač je NVO Digitalizuj.me i programski direktor konferencije Spark.me. U susret Forumu menadžera, Vladimir govori o inovacijama, njihovom značaju za menadžment, ali i ličnom razvoju.
Zbog čega je menadžment toliko važan u širem društvenom kontekstu?
-Uspjeh organizacije presudno zavisi od sposobnosti menadžmenta, bez obzira da li je riječ o preduzeću, sindikatu, nevladinoj organizaciji, sportskom klubu, bolnici ili crkvi. Ekonomski razvoj jedne države zavisi od raspoloživih resursa – ali, ne od prirodnih resursa, kao što se, najčešće, prvo pomisli. Prirodni resursi sami za sebe ne znače ništa, već je neophodna smislena i svrsishodna ljudska aktivnost koja bi ih iskoristila na odgovarajući način. Možemo zaključiti da je glavni uzrok nerazvijenosti država upravo nedostatak menadžerskih znanja i vještina, a ne nedostatak prirodnih resursa. Ovo potvrđuju primjeri država koje su razvijene uprkos činjenici da oskudijevaju u prirodnim resursima (Japan, Južna Koreja, Italija, Belgija…), kao i brojni primjeri država koje obiluju prirodnim bogatstvima, ali ostaju nerazvijene (Angola, Nigerija, Venecuela…). Kao što kaže Piter Draker, najveći menadžment mislilac svih vremena: „Ne postoje nerazvijene države, već samo one države u kojima je nerazvijen menadžment.“-
Zbog čega su inovacije toliko važne za menadžment?
-Preduzeća se nalaze pred izazovom dualizma – neophodno je da efikasno funkcionišu u sadašnjosti, dok istovremeno efektivno inoviraju za budućnost. Tradicionalne strategije, poput „smanjivanja troškova“ ili „poboljšanja kvaliteta“, se podrazumijevaju u svim dobro vođenim kompanijama i više ne nude dovoljan potencijal za rast preduzeća u dužem roku. Inovacije predstavljaju jedini protivotrov za sve jaču konkurenciju koja ugrožava profitabilnost preduzeća. Pri tome, kada kažem „inovacije“, ne mislim samo na inovacije proizvoda i usluga, već i na inovacije poslovnih procesa, organizacije, marketinga, menadžmenta i poslovnih modela. O značaju inovacija najbolje govori legendarna Drakerova izjava: „Jedina svrha poslovanja je stvoriti kupca, pa preduzeće ima dvije osnovne funkcije: marketing i inovacije.“-
Ipak, inovacije su proces, a ne jednokratan događaj, pa se samim tim ovim procesom mora i upravljati. Proces inoviranja je rizičan i neizvjestan, pa na prvi pogled upravljanje njime izgleda nemoguće. Međutim, primjeri inovativnih preduzeća koja postoje duže od 100 godina potvrđuju da je to itekako izvodljivo: DuPont, 3M, Procter & Gamble, Royal Dutch Shell, Philips, General Electric i dr. Upravljanje inovacijama je važna i izazovna organizaciona aktivnost, ali nema jednostavnog odgovora na pitanje kako upravljati inovacijama – konkretan pristup zavisi od veličine preduzeća, industrije u kojem preduzeće posluje, i dr. Važno je napomenuti da će svaka organizacija sigurno propasti ukoliko: 1) ne inovira i 2) ne upravlja procesom inovacija.
Kontinuirana edukacija i lični razvoj?
Ulaganje u lični razvoj podrazumijeva ulaganje i u fizički razvoj i u mentalni razvoj. Neshvatljivo je da većina ljudi još uvijek živi u ubjeđenju da je potpuno normalno da svakog drugog dana idete u teretanu i da radite na svom tijelu, a da istovremeno ne provedete ni jedan minut u toku dana radeći na onom dijelu tijela koji se nalazi iznad vašeg vrata. Očekivano je da potrošite novac na članarinu za teretanu, na opremu za fitnes ili na ličnog trenera, ali nije uobičajeno da kupite knjigu, da upišete kurs, da odgledate vebinar ili da platite kartu za konferenciju. Svijet se mijenja velikim intenzitetom – oko 40% poslova koji će postojati za 10 godina, još uvijek ne postoje danas.
“Postavite sebi pitanje – da li ste prošle godine na mentalni razvoj potrošili više (vremena i novca) nego na fizički? Ako je vaš odgovor „ne“, onda na koji način mislite da se pripremite za nove poslove u bliskoj budućnosti? “
Ključno pitanje današnjice nije „da li ste zaposleni?“, nego „da li ste zaposlivi“? Prvo pitanje se odnosi na vaše trenutno stanje (da li imate posao ili ne), ali ne uzima u obzir budućnost, dok se drugo pitanje odnosi na činjenicu da li posjedujete znanja i sposobnosti zbog kojih bi vas neko zaposlio u bliskoj budućnosti. Američki naučnik i političar, Bendžamin Frenklin, je prije više od 200 godina rekao: „Ako čovjek isprazni svoj novčanik u svoju glavu, niko mu više ne može oduzeti taj novac. Investicija u znanje uvijek donosi najveću kamatu.“