BANJALUKA, Bosna i Hercegovina, zbog trenutnog ustavnog uređenja, nije sposobna da brzo reaguje na globalnu ekonomsku krizu, ocjenjuje ambasador SAD u našoj zemlji Čarls Ingliš. Zato i smatra da promjene Ustava treba da budu prioritet i sada dok hiljade radnika u BiH ostaje bez posla.
Ističući da OHR neće biti zatvoren dok domaće vlasti ne ispune uslove Vijeća za provođenja mira (PIC), Ingliš kaže da SAD neće izgubiti svoj uticaj u BiH nakon što se ugasi Ured visokog predstavnika.
Budući da Vaša zemlja od početka podržava prudski sporazum, jeste li obeshrabreni najavom SNSD-a da neće podržati ustavne promjene u Predstavničkom domu bh. parlamenta?
INGLIŠ: Prudski proces pozdravljamo jer predstavlja dijalog i kompromis i to je u svakoj zemlji jedini način da se ide naprijed. Želimo da taj proces proizvede konkretne rezultate koji BiH mogu odvesti dalje putem evroatlantskih integracija. Sretni smo što je postignut kompromis o Brčkom, što je dio prudskog procesa.
Nekada lideri neće uspjeti postići kompromis i moraće se povući i ponovo procijeniti svoje stavove. Premijer Dodik je rekao da je, iako RS nisu potrebne ustavne reforme kao što su možda potrebne drugim partnerima, još spremna biti dijelom tog procesa. Nisam čuo da će SNSD napustiti teren u tom smislu.
Funkcioner SNSD-a Milorad Živković, kao zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma, tvrdi drugačije.
INGLIŠ: Ako kažu da sad nisu spremni da se uključe, ne znači da se to pitanje potpuno uklanja. To možda znači da to nije način na koji trenutno žele ići dalje. Na liderima je da razgovaraju. Ovo je očigledno nešto o čemu se nisu mogli dogovoriti. Postoje i drugi načini i mi ćemo podržati nastojanja da se postigne kompromis. Želimo da ustavne reforme proizvedu značajne rezultate koji će pomoći BiH na njenom evropskom putu.
Da li su u ovom momentu, dok hiljade radnika u BiH ostaje bez posla, ustavne promjene prioritet? Je li BiH nefunkcionalna samo zbog ustavnog uređenja ili i zbog aktuelne političke vlasti?
INGLIŠ: Globalna finansijska kriza osjetiće se u svakom kutku zemaljske kugle i već pokazuje da utiče i na BiH. Prema sadašnjem ustavnom poretku, u BiH je veoma težak proces donošenja odluka. Niste sposobni brzo reagirati na prijetnje poput globalne ekonomske krize. Ovo nam pomaže da shvatimo da je pitanje ustavne reforme neophodno. Morate biti fleksibilniji u procesu donošenja odluka i morate omogućiti da stvari kroz Vijeće ministara i bh. parlament idu na mnogo efikasniji način. Ustavna reforma olakšava suočavanje s problemima kao što je globalna kriza, jer su ove stvari na neki način povezane.
Po dolasku Valentina Incka u BiH ocijenjeno je da on dolazi u puno bolju atmosferu nego njegov prethodnik, a istovremeno PIC poziva domaće političare na prekid “nacionalističe retorike kojom se narušava suverenitet BiH”. U čemu se onda ogleda ta bolja atmosfera?
INGLIŠ: Napravljeni su konkretni rezultati od posljednje promjene visokog predstavnika. Najočigledniji je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sjajan primjer saradnje u BiH je i dogovor o statusu Brčko distrikta. Taj dogovor je jedan od “pet plus dva zahjeva” PIC-a. Nažalost, niste mnogo uradili nakon potpisivanja sporazuma s EU. Treba riješiti pitanja državne i vojne imovine. Kao što su međunarodna zajednica, a posebno SAD, pomogli da se postigne dogovor o Brčkom, spremni smo pomoći i u postizanju kompromisa o ovim pitanjima. A, kad smo kod retorike, nas više brine ono što stoji iza nje.
Šta stoji iza retorike?
INGLIŠ: Iza nje postoje prijetnje djelovanjem. Postoje prijetnje političkih lidera da neće sarađivati s tužiocima i sudovima po pitanjima ključnim za vladavinu prava. Vladavina prava se mora poštovati u BiH. Retorika o pravu jednog entiteta na secesiju od države destabilizirajuća je kao i retorika koja poziva na ukidanje entiteta. To su aktivnosti koje stoje iza retorike, a koje smatramo neprihvatljivim. Želimo da se zaustave takve prijetnje.
Bivši visoki predstavnik Miroslav Lajčak priznao je da je svaki dan imao različite sugestije zemalja članica PIC-a. Hoće li njegov nasljednik Valentin Incko imati iste probleme?
INGLIŠ: Institucije međunarodne zajednice imaju jedinstven stav o budućnosti BiH. Međunarodna zajednica želi da BiH zauzme mjesto koje joj pripada u EU.
Možda postoje neslaganja s vremena na vrijeme o taktičkom pristupu kako BiH pomoći na tom putu. Prirodno je da različite zemlje imaju drugačiji pristup istom problemu. Zato imamo stalne sastanke i njihova svrha je da se unutar PIC-a dođe do konsenzusa da bi se govorilo jednim glasom. Mislim da smo bili poprilično uspješni, jer je u kominikeu PIC-a bio jedan glas u potcrtavanju vlastima BiH da smo ozbiljni o potrebi da se postigne pet ciljeva i ispune dva uslova i da se bez toga OHR ne može pretvoriti u ured specijalnog predstavnika EU.
SAD su u početku imale rezerve prema imenovanju Incka za visokog predstavnika. Jeste li se “predomislili” i podržali ga nakon njegovog obećanja da će, ako bude morao, koristiti bonske ovlasti?
INGLIŠ: Imenovanje Miroslava Lajčaka za ministra vanjskih poslova Slovačke desilo se iznenada. Članice PIC-a morale su brzo reagovati i tražiti nove kandidate. Bilo je nekoliko vrlo dobrih kandidata, koji su odmah mogli preuzeti posao i ambasador Incko je bio među njima. Lideri u Briselu imali su priliku razgovarati s njim i odlučili su da je on izvrstan kandidat. Vlada SAD je željela imati istu priliku – da razgovaramo s njim i da shvatimo kako možemo imati zajednički stav. Došao je u Vašington, razgovarali smo i ubijedio nas je da je on pravi čovjek za taj posao.
Bilo koji visoki predstavnik koji dođe u BiH mora shvatiti da ima odgovornosti i da ima posebne mogućnosti da odgovori tim zadacima. I kad prihvati Ured visokog predstavnika, prihvata i odgovornosti i potrebu da koristi sredstva koja su mu na raspolaganju da ispuni te obaveze. Osjećamo se dobro zbog činjenice da ambasador Incko razumije taj spektar sredstava.
Koliko će SAD izgubiti svoj uticaj u BiH nakon zatvaranja OHR-a?
INGLIŠ: Naš stav se neće promijeniti. Ostaćemo opredijeljeni da radimo sve što je u našoj moći da pomognemo BiH da nastavi svojim evroatlantskim putem. Ne vjerujem da Vlada SAD zavisi od bilo kakvog konkretnog mehanizma da bi unaprijedila svoju mogućnost da sarađuje sa BiH. Neće biti nikakve promjene u nivou našeg interesa i zainteresovanosti za ovu zemlju. To je na vrlo visokom nivou i ostaće tako. Ova poruka dolazi direktno od rukovodstva administracije predsjednika Obame.
Hoće li SAD imenovati svog specijalnog predstavnika za Balkan kao što je najavljivano?
INGLIŠ: Nikakva odluka još nije donesena, ali ubijeđen sam da će pitanju zapadnog Balkana, i BiH posebno, biti posvećeno mnogo pažnje na vrlo visokom nivou. BiH će moći računati na aktivno prijateljstvo i aktivnu podršku SAD u rješavanju pitanja neophodnih za napredak ka evropskim ciljevima.
Aktuelna administracija SAD suočava se s mnogim izazovima, ali sam ubijeđen da će biti puno pažnje posvećeno ovom dijelu svijeta i BiH posebno. Računajte na nas.
Bonska ovlaštenja za ekstremne slučajeve
Jedan od uslova za zatvaranje OHR-a je “pozitivna ocjena političke situacije u BiH”. Čime se konkretno zaslužuje ta ocjena?
INGLIŠ: Sporna je nesaradnja sa sudijama i tužiocima kao nepoštivanje vladavine prava, nastojanje da se unazade reforme ključne na putu BiH ka EU, nastojanje da se uništi “Elektroprenos BiH”. Takve aktivnosti međunarodna zajednica mora razmatrati kada donosi procjenu o stabilnosti BiH. Moramo biti uvjereni da provedene reforme neće biti osporavane i zanemarene kada se zatvori OHR.
Očito je ovo začarani krug, jer nema mehanizama da se nekog natjera da poštuje vladavinu prava.
INGLIŠ: U ekstremnim slučajevima trenutno imamo mehanizme. Bonske ovlasti su ti mehanizmi. Sve dok postoji OHR, SAD će podržati visokog predstavnika u korištenju svih njegovih ovlasti. Nezavisne novine