SARAJEVO – Prema prognozama Centralne banke (CB) BiH u Bosni i Hercegovini se zbog snažnih inflatornih pritisaka smanjuje nominalni rast ekonomske aktivnosti u realnom sektoru.
Kako su naveli u godišnjem izvještaju za 2022. godinu, to je prvenstveno zbog dugotrajnih i snažnih inflatornih pritisaka koji već utiču i na nominalni rast ekonomske aktivnosti u zemlji, ali i među glavnim trgovinskim partnerima.
“Prema trenutno raspoloživim informacijama i podacima, ne očekujemo recesiju u srednjem roku. Spoljna potražnja, predstavljena u modelima koje je razvila i koristi CB BiH kroz rast realnog BDP-a u EU, bitan je faktor rasta ekonomske aktivnosti u zemlji. Zbog inflatornog šoka u 2022. godini, ali i očekivanja da se nećemo u kratkom roku vratiti na pretpandemijski decenijski prosjek, očekujemo i smanjenje realne individualne potrošnje, koja je najznačajnija kategorija BDP-a prema potrošnom pristupu”, piše, između ostalog, u izvještaju Centralne banke BiH.
Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Nezavisne novine” da se povećanje investicija u realnom sektoru može očekivati kada raste tražnja, kako u našem ekonomskom sistemu, tako i u inostranstvu.
“Pored toga, započeti investicioni projekti, koji nesumnjivo doprinose ekonomskom rastu, moraju se realizovati. U ekonomiji bilo kakva saradnja je bolja nego tjeranje inata. Što se tiče inflacije od prošle godine, ona je prouzrokovala veliku ekonomsku štetu i uticala na slabiji rast realne potrošnje. Očekivanja naše Centralne banke u pogledu projekcija treba posmatrati u svjetlu tačnosti projekcija u prethodnom periodu”, istakao je Stevanović.
Ističe da je njegovo mišljenje da će nas podatak o realnim investicijama u prethodnom periodu 2022. godine pozitivno iznenaditi.
“Moje očekivanje je da će biti veći za oko trećinu, odnosno dvostruko viši nominalni rast nego rast ekonomije. Svjedoci smo rasta tražnje za radnicima, te rasta profita prošle godine. To je dobra podloga za rast investicija u ovoj godini. Dešavanja na globalnom nivou, tenzije na relaciji Kina – SAD mislim da će imati pozitivan efekat na domaći ekonomski sistem, prije svega ukoliko iskoristimo trend friendshoringa, trend da se proizvodni kapaciteti lociraju bliže tržištu za koje su namijenjeni”, naglasio je Stevanović.
Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, naveo je da je inflacija uticala negativno, te je zbog toga 2022. godine bio manji privredni rast za nekih 10 odsto.
“U toku 2021. godine privredni rast je bio oko 12,1 odsto, a 2022. godine 2,1 odsto. To se odrazilo na naša tržišta i saradnju sa našim glavnim partnerima – Evropskom unijom i zemljama regiona. Zato je jedna od mjera povećanje kamatnih stopa kako bi se ograničila potrošnja i inflacija držala pod kontrolom. Moguće je da će se smanjiti investicije u proizvodnju, što za nas neće biti dobro jer nam trebaju investicije kako bi domaća ekonomija bila konkurentnija. Povećanje kamatnih stopa će se negativno odraziti na investicije”, zaključio je Račić za “Nezavisne novine”. Nezavisne novine
