BANJALUKA – Cijene proizvoda i usluga u Srpskoj nastavile su da rastu i u novembru, sa godišnjim skokom od 4,6 odsto, a najavljeno povećanje troškova energenata i plata u narednoj godini može Srpsku uvesti u još teži i neizvjesniji period.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene su u odnosu na oktobar više za 0,5 odsto, dok su u poređenju sa novembrom prošle godine povećane za 4,6 odsto. Od ukupno 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, rast cijena na godišnjem nivou zabilježen je, izračunali su statističari, u njih 11, što ukazuje na široko rasprostranjen pritisak na troškove života. Najveći rast cijena evidentiran je u odjeljku stanovanje, gdje su cijene više za 8,4 odsto, prije svega zbog poskupljenja čvrstih goriva. Značajan rast zabilježen je i u restoranima i hotelima, kao i u zdravstvu, uz izrazito poskupljenje medicinskih usluga.
Povećanja cijena zabilježena su, kako je navedeno, i u odjeljcima rekreacija i kultura, hrana i bezalkoholna pića i alkoholna pića i duvan, dok su umjereniji rast imali obrazovanje, ostali proizvodi i usluge, namještaj i pokućstvo, komunikacije i prevoz.
Jedini odjeljak u kojem su cijene na godišnjem nivou niže jeste odjeća i obuća, i to za 3,5 odsto. Podaci Zavoda ukazuju da se inflatorni pritisci u Srpskoj zadržavaju, uz rast cijena u gotovo svim segmentima lične potrošnje.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe da je Srpska iz faze uvozne inflacije ušla u period u kojem rast cijena na domaćem tržištu generišu unutrašnji faktori.
“Ranije smo imali uvoznu inflaciju, odnosno skuplje proizvode iz inostranstva koji su podizali domaće cijene. Danas imamo situaciju da rast cijena električne energije i povećanje minimalnih plata dovode do rasta troškova rada i energije, što se direktno preliva na krajnje cijene”, rekao je Pavlović.
On naglašava da je riječ o, kako kaže, neproduktivnom rastu cijena, jer ne prati povećanje efikasnosti i profitabilnosti, već se dešava u uslovima oslabljene kupovne moći.
“Zbog pada prometa i smanjene prodaje, i na domaćem i na stranom tržištu, dio trgovaca i proizvođača nastoji da nadoknadi gubitke podizanjem cijena, koristeći kao izgovor rast troškova energije i rada. To dodatno urušava kupovnu moć građana i uvodi nas u začarani kru”, upozorava Pavlović.
Prema njegovim riječima, problem dodatno produbljuje izostanak sistemskog rješenja, jer Vlada ne pronalazi kompromis sa poslodavcima u pogledu smanjenja opterećenja na plate.
“Sindikati guraju rast minimalnih plata, što opterećuje privredu i čini domaće firme nekonkurentnim, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Sve se na kraju završava novim poskupljenjima”, kaže Pavlović.
On upozorava da će najavljeni dalji rast troškova energenata i radne snage dodatno podstaći inflaciju i u narednoj godini.
“U Evropi je prisutna kriza i rast cijena, ali kod nas inflacija postoji bez ekonomskog rasta. Bruto domaći proizvod morao bi rasti brže od cijena, a to se ne dešava. Pred Republikom Srpskom je još jedna teška i neizvjesna godina”, poručio je Pavlović.
Za 11 mjeseci ove godine Srpska je u spoljnotrgovinskom poslovanju ostvarila izvoz od 4,897 milijardi KM, što je više za 5,8 odsto u odnosu na isti period lani, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Vrijednost ostvarenog uvoza za 11 mjeseci ove godine bila je 6,95 milijardi KM ili više za 3,5 odsto nego u istom periodu lani. Pokrivenost uvoza izvozom u istom periodu bila je 70,5 odsto. Srpska je za 11 mjeseci najveću vrijednost izvoza od 863 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Hrvatskom, a 831 milion KM sa Srbijom. Najveća vrijednost uvoza u posmatranom periodu u vrijednosti od 1,259 milijardi KM ostvarena je iz Srbije, a zatim 979 miliona KM iz Italije. Glas Srpske

