BANJALUKA – Obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom u prvom kvartalu ove godine iznosio je 2,863 milijarde maraka, ali je prvi put nakon dužeg vremena uvoz rastao više od izvoza.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od ukupnog obima robne razmjene na izvoz su se odnosile 1,283 milijarde maraka, a na uvoz preostalih 1,580 milijardi KM.
“Spoljnotrgovinski deficit od januara do kraja marta ove godine iznosio je skoro 297 miliona maraka, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 81,2 odsto“, pokazuju podaci Zavoda za statistiku.
Statističari su izračunali da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti lanjski period plasman robe iz Srpske povećan za 34,7 odsto, dok je uvoz povećan za 38,8 odsto. Srpska je najviše izvozila u Srbiju i Hrvatsku, dok je najviše robe uvezeno iz Srbije i Italije.
Najveće učešće u izvozu imala je električna energija, dok su u uvozu prednjačili nafta i ulja dobijena od bitumenoznih minerala.
Ekonomista Marko Đogo ističe za “Glas Srpske” da međugodišnja inflacija, koja se procjenjuje na oko devet odsto, u velikoj mjeri narušava izvoznu konkurentnost Republike Srpske.
“Posljedice će biti još izraženije kada se bude posmatrao duži vremenski period. Potrebno je uzeti u obzir strukturu uvoza i izvoza, gdje u uvozu imamo neke proizvode koji su cjenovno neelastični i značajan dio toga su prehrambeni proizvodi, dok, s druge strane, izvozimo sirovine i gotove proizvode čija cijena se ne može povećati srazmjerno rastu cijene sirovine koju uvozimo za njihovu proizvodnju“, objasnio je Đogo.
Govoreći o inflaciji i eventualnom povećanju mjesečnih zarada zaposlenih u Srpskoj, Đogo je rekao da ovako visoku inflaciju teško može ispratiti povećanje plata.
“Rast plate od devet ili deset procenata je kumulativan za tri ili četiri godine, a skok inflacije dogodio se gotovo u jednom kvartalu, tako da su veoma male šanse da se životni standard građana ne pogorša u ovakvim okolnostima“, naglasio je Đogo.
Istakao je da su sva ova dešavanja dobrim dijelom posljedica kretanja koja nemaju veze sa Republikom Srpskom.
“S jedne strane imali smo početak inflacije kao posljedicu monetarne politike Evropske centralne banke i tu se očekivalo da će oni voditi restriktivnu monetarnu politiku, što bi smanjilo inflatorni šok i pozitivno bi se odrazilo na Srpsku. Nakon toga počeo je sukob u Ukrajini, što više nema veze sa ekonomijom, nego je to političko pitanje i nije isključeno da će sada Evropska centralna banka pod uticajem političara pokušati bar malo da smanji pritisak da nastavi eksplozivnu monetarnu politiku. To će voditi inflaciji, ali će davati bar privid nastavka neke normalne ekonomske aktivnosti“, zaključio je Đogo. Glas Srpske