BANJALUKA – U prvih devet mjeseci ove godine mnogo je veća spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, u prvih devet mjeseci ove godine je uvezeno proizvoda u vrijednosti od oko 21,5 milijardi KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz bio oko 15,6 milijardi KM.
“U toku ove godine izvezeno je proizvoda za oko 13,8 milijardi KM, za razliku od perioda od januara do oktobra prošle godine kada je izvoz iznosio oko 10,3 milijarde KM”, ističe se u podacima UIO BiH.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja istakao je za “Nezavisne” da je spoljnotrgovinska razmjena mnogo veća u odnosu na isti period prethodne zbog oporavka od pandemije virusa korona, ali i velikih poskupljenja koja su uticala da ti iznosi budu mnogo veći.
“Zapadna tržišta u pandemiji nisu imala robu koja je bila kod nas i još imaju dosta problema da prevaziđu tu stagnaciju. Po volumenu količinske robe imamo povećanje izvoza, a s druge strane imamo energente koje uvozimo i izvozimo, te po nominalnom iznosu njihovih cijena vidimo da su se udvostručile ili čak utrostručile cijene”, objašnjava Ljuboja.
Kako je istakao, imamo povećanje svih cijena, kako uvoznih, tako i izvoznih, ali imamo i rast količine koja se uvozi i izvozi.
“Izvoz raste u manjim procentima, ali konstantno raste, što je dobro. To ukazuje da se naša privreda još nije vratila na nivo na kojem je bila prije korone, ali da ide ka tome. Definitivno potražnja za svom robom egzistira zato što je došlo do prekida linija snabdijevanja i zbog nesigurnosti nabavke rastu interesi za našu robu. Ovo je definitivno prilika da povećamo naš izvoz, posebno što se tiče energenata, električne energije i ogreva”, naglasio je Ljuboja.
Milenko Stanić, ekonomski analitičar, istakao je da ima više razloga što je spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine veća u ovoj godini nego u istom periodu 2021.
“Jedan od njih i najveći su sigurno više cijene skoro svih proizvoda i inflacija. Skoro svi proizvodi su imali određene stope rasta svojih cijena i u finansijskom dijelu kada se to preračuna dobijamo veću vrijednost uvoza i izvoza”, naveo je Stanić.
Prema njegovim riječima, jedan od razloga jeste i značajan rast osnovice u odnosu na vrijeme kada je bila pandemija virusa
“Kao treći razlog mogu navesti oživljavanje privredne aktivnosti u zemljama okruženja. Na spoljnotrgovinsku razmjenu u većoj mjeri utiču zbivanja u ekonomijama zemalja u okruženju nego u samoj BiH, jer smo mi mala ekonomija u velikoj mjeri usmjerena na spoljnotrgovinsko tržište”, zaključio je Stanić. Nezavisne novine