BANJALUKA, U RS su u jesenjoj sjetvi lani zasijana 1.103 hektara uljane repice, što je više od 145 odsto u odnosu na sjetvu iz 2012. godine, kada je pod ovom kulturom bilo svega 450 hektara, pokazuju statistike.
Miloš Nožinić, šef Zavoda za industrijsko bilje Poljoprivrednog instituta RS, kaže da je ovo veliki pomak za RS, naročito ako tome dodamo i 400 hektara površine u FBiH, te se dobije podatak da je zasijana površina uljanom repicom utrostručena u BiH.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, osim industrijskog bilja, zasijano je više i aromatičnog i ljekovitog bilja za 61,3 odsto, stočnog bilja za 53 odsto, te žitarica za 7,4 odsto.
Takođe, podaci pokazuju da su u prošlogodišnjoj sjetvi zasijana ukupno 71.184 hektara, što je za 10 odsto više nego godinu prije.
“To je izuzetno značajna vrsta za RS jer se može gajiti i u planinskom području do 1.000 metara nadmorske visine. To su biljne vrste kupusnjače, koje podnose i ekstremnije vremenske uslove”, pojašnjava Nožinić.
Prema njegovim riječima, u RS postoji sigurno tržište za uljanu repicu, a njen otkup se vrši odmah na polju.
“Kompanija za proizvodnju jestivih ulja ‘Bimal’ u Brčko distriktu će otkupiti sve količine uljane repice koje se proizvedu u RS garantovanim cijenama. Kompanija proizvođačima ove kulture organizuje i repromaterijale”, kazao je Nožinić.
Podsjetio je da je Vlada RS usvojila program unapređenja proizvodnje i prerade industrijskog bilja do 2015. godine, gdje uljana repica zauzima vrlo značajno mjesto.
“U BiH je prije rata ovom kulturom sijano 5.000 hektara površine. Naš je cilj da putem ovog programa i podsticajnih mjera proizvodnja te uljarice bude vraćena na nivo prijeratne proizvodnje”, kazao je on.
Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, međutim, tvrde da je ovo povećanje neznačajno, dodajući da je do njega došlo zbog problematične proizvodnje kukuruza. Dodaju da je dosta zemljoradnika prošle godine sijalo i krmno bilje.
“Industrijskim biljem se sije izuzetno malo površina. U jesen je zasijano više uljane repice i krmnog bilja jer oni stignu rano u proljeće i zemljoradnici izbjegnu suše”, ističe Vladimir Usorac, predsjednik poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS.
Kako kaže, on je zasijao puno krmnog bilja, graška i grahorica kako bi izbjegao sušu, ali i obezbijedio stočnu hranu na vrijeme.
“Ja sam posijao oko 30 hektara krmnog bilja od 150 hektara ukupne površine, što govori da mi je petina površine pod tom kulturom”, ističe Usorac.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, kaže da je do povećanja uljarica došlo jer postoji potreba za ovom kulturom na našem tržištu.
Inače, u strukturi površina zasijanih u jesenjoj sjetvi u prošloj godini zastupljene su žitarice sa 93,3 odsto, krmno bilje sa 4,2 odsto, industrijsko bilje sa 1,6 odsto, povrtno bilje sa 0,8 odsto i aromatično i ljekovito bilje sa 0,1 odsto.
Statistika za druge kulture
61,3%
ljekovitog bilja
53%
stočnog bilja
7,4%
žitarica
Nezavisne novine
