BANJALUKA – U Bosnu i Hercegovinu nije dozvoljen uvoz otpada radi deponovanja, već samo za preradu ili energetsku iskoristivost i u tom smislu najviše se uvozi željezo za pretapanje, rekli su za CAPITAL u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Pored željeza, koje se uvozi radi pretapanja u pogonima „Arcelor Mittala“ u Zenici, najčešće se uvozi i otpadni papir za preradu u novi, u pogonima firme „Natron-Hayat“ u Maglaju.
Prošle godine je uvezeno otpadno željezo vrijedno 5,5 miliona, a za prvih šest mjeseci ove godine u vrijednosti većoj od 2,5 miliona KM.
U UIO su rekli da su unazad nekoliko godina proizvođači cementa u BiH, prateći privredna kretanja i dobre prakse u EU, zatražili i dobili dozvolu za suspaljivanje energetski iskoristivog otpada, koji koriste u svojim pećima radi uštede, odnosno jer je jeftiniji od uglja kao klasičnog griva.
U tom smislu je počeo i uvoz robe koja se klasifikuje kao „otpaci, strugotina, ostaci od plastičnih masa i ostalo“. U BiH je takve robe u prošloj godini uvezeno u vrijednosti preko četiri miliona maraka.
Uvoz otpada u BiH dozvoljen je svakoj firmi koja ispuni uslove za to, propisane zakonima o upravljanju otpadom u RS i FBiH, u skladu sa Bazelskom konvencijom, čiji je potpisnik i BiH.
„UIO je provedbeni i kontrolni organ. Dakle, ako uvoznik ima važeću dozvolu od nadležnog entitetskog ministarstva, Uprava provjerava usklađenost predmetne robe sa priloženom dokumentacijom“, rekao je načelnik Odjeljenja za komunikaciije i međunarodnu saradnju UIO Ratko Kovačević.
Što se tiče otpada u Dravaru i Grahovu, Kovačević je istakao da je firma „Krom reciklaža“ iz Drvara uvezla u ovoj godini 294.547 kilograma otpada koji se svrstava pod „otpad od najlona i drugih poliamida, ostalo“ u vrijednosti od 16.126 KM.
„Treba napomenuti da carinska tarifa BiH pruža mnogo mogućnosti za svrstavanje otpada, a da nadležna entitetska ministarstva ne dostavljaju UIO informaciju kome su i za koji otpad izdali dozvolu za uvoz“, istakao je Kovačević.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
