Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Tri najveće kladionice u Srpskoj zaradile 125 miliona KM

    25. Juna 2025. — 14:30

    IRB traži SWIFT kod za platni promet

    25. Juna 2025. — 14:19

    Ustavni sud: Vlada nezakonito uzela prihode Banjaluci i Bijeljini

    25. Juna 2025. — 13:22

    Ugovor o „Eko Toplanama“ tajno izmijenjen na štetu Grada

    25. Juna 2025. — 13:01
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Vjetropark Kostolac na jesen u probnom radu

    25. Juna 2025. — 14:00

    Cijena nafte naglo pala nakon izjave predsjednika SAD

    25. Juna 2025. — 08:56

    Kina oborila rekord u instalaciji solarnih panela

    24. Juna 2025. — 12:27

    HE Dabar se gradi, Kinezi kriju ugovor, ekolozi upozoravaju

    24. Juna 2025. — 08:56

    Atlantik nudi prijevremeni otkup obveznica

    25. Juna 2025. — 16:15

    Promet na Banjalučkoj berzi 28.553 KM

    25. Juna 2025. — 15:29

    Finansijska slika Srpske pokazuje veću zaduženost građana

    25. Juna 2025. — 15:00

    IRB traži SWIFT kod za platni promet

    25. Juna 2025. — 14:19

    Telekom Srpske isplaćuje 28 miliona KM dividende za akcionare

    25. Juna 2025. — 08:01

    Investitori u defanzivi, pala cijena zlata

    22. Juna 2025. — 16:47

    Centralna banka BiH: Inflacija u drugom kvartalu 3,3 odsto

    21. Juna 2025. — 11:12

    Beogradski div velikom akvizicijom ulazi na sarajevsko tržište

    13. Juna 2025. — 08:12

    Njemačka želi carine na jeftine pakete iz Kine

    21. Juna 2025. — 16:26

    EU zabranila kineskim kompanijama učešće na tenderima za medicinsku opremu

    21. Juna 2025. — 13:13

    Proizvodi sa nula posto marže nevidljivi u marketima: Šulićeva kampanja više marketing nego pomoć građanima

    20. Juna 2025. — 14:04

    Potrošačka korpa dostigla 3.178 KM

    15. Juna 2025. — 11:30

    Basnoslovne cijene smanjile broj turista u Hrvatskoj

    23. Juna 2025. — 16:35

    Grčka uvodi novi namet za goste od 1. jula

    21. Juna 2025. — 15:20

    Koliko zarade sezonci u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Grčkoj

    18. Juna 2025. — 09:31

    Hrvatska gubi turiste zbog previsokih cijena

    17. Juna 2025. — 15:38

    Vjetropark Kostolac na jesen u probnom radu

    25. Juna 2025. — 14:00

    Minić: Razmotrićemo inicijativu o uvođenju zaštitnih mjera

    25. Juna 2025. — 12:45

    Ministarstvo apeluje na poslodavce zbog vrućine

    25. Juna 2025. — 12:00

    Cijena nafte naglo pala nakon izjave predsjednika SAD

    25. Juna 2025. — 08:56
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Gdje su najskuplje nekretnine na svijetu

    24. Juna 2025. — 15:54

    SAD: Svakog dana 1000 novih milionera

    19. Juna 2025. — 09:50

    Italija zabranjuje mobilne telefone srednjoškolcima

    17. Juna 2025. — 09:59

    Gradi se najveće plutajuće naselje u Evropi

    16. Juna 2025. — 08:02

    Cijene tankerskog prevoza nafte rastu zbog sukoba na Bliskom istoku 

    24. Juna 2025. — 16:36

    Koliko zarađuje prosječna porodica u Evropi

    24. Juna 2025. — 14:41

    Kina oborila rekord u instalaciji solarnih panela

    24. Juna 2025. — 12:27

    Starbucks razmatra prodaju udjela u Kini

    24. Juna 2025. — 09:51
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Indija postaje četvrta svjetska velesila

Indija postaje četvrta svjetska velesila

adminadmin24. Marta 2025. — 16:47Nema komentara4 minute čitanja
FOTO: Piaxabay

NJU DELHI – Globalne ekonomske krugove zatekla je početkom ove godine još jedna vijest koja je pokazala da se svijet „vraća tamo odakle je i krenuo“ – odnosno u Aziju.

Kina i Indija su mjesta gdje su nastali prvi proboji u civilizaciji, a sada je situacija takva da je Indija zemlja sa najvećim privrednim rastom od „velikih zemalja“, čak 8,4 odsto, što je više od pet procenata koje Kinezi jedva postižu poslije usporavanja prije nekoliko godina.

Da sve bude još impresivnije, Indija će do 2030. postati treća najveća ekonomija svijeta, posle Kine i SAD, dok će 2075. ovim tempom stići i do drugog mjesta, ispred Sjedinjenih Američkih Država.

Poslije svega ovoga stiže i najfrapantniji podatak, a to je da je Indija u 2024. godini postigla nezamislivo – svega jedan procenat njenog stanovništva sada živi ispod granice siromaštva od 2,15 dolara dnevno. To je uspjela uprkos klasičnim ekonomskim teorijama koje kažu da je za „bijeg iz siromaštva“ neophodna industrijalizacija i prelazak ljudi iz sela u gradove, kao u Britaniji u 19. vijeku ili u Kini na prelazu u 21. vijek.

Goldman Sachs u svom izvještaju navodi kao prednosti Indije sljedeće stavke: rastuća populacija, kapitalne investicije i sve veća produktivnost radnika, ali i opadajući broj izdržavanih lica. Ekonomista specijalizovan za Indiju Santanu Sengupta naveo je u svojoj analizi i da će u naredne dvije decenije Indija imati jedan od najnižih odnosa izdržavanih lica u odnosu na zaposlene među regionalnim ekonomijama.

Ako uporedimo ove brojke sa podacima od prije tačno 30 godina vidjećemo da je 1995. skoro 50 procenata stanovnika Indije živjelo u apsolutnom siromaštvu. Tada je broj siromašnih Indijaca premašivao cjelokupno stanovništvo koje je živjelo u državi 1947. godine, kada je stekla nezavisnost i zbacila britansku vlast. To se nazivalo endemičnim indijskim nedostatkom progresa i zatvorenom petljom siromaštva, prenosi Biznis.rs.

Smanjenje na ispod jednog procenta je začuđujuće jer prkosi dvjema ekonomskim teorijama koje su na Zapadu važile veoma dugo: prva je da se bijeg iz siromaštva može desiti samo uz snažnu industrijalizaciju i preseljenje stanovnika sa sela u grad, uz zamjenu poljoprivrede industrijskom proizvodnjom, a druga je da se bijeg iz siromaštva dešava kada se na tržište rada masovno uključe žene.

Brojke pokazuju da je 40 odsto indijskog stanovništva i dalje zaposleno u poljoprivredi, a da je procenat žena koje su u radnom odnosu svega 20 odsto. Od ljudi koji su napustili siromaštvo, u kineskim istraživanjima oko 37 odsto je prešlo iz poljoprivrede u neku drugu privrednu granu, u Meksiku je taj procenat bio deset, dok je u Južnoj Africi svega sedam odsto.

Ove cifre su impresivne jer pokazuju da Indija izlazi iz siromaštva, a da ne mijenja ni strukturu svoje privrede (poljoprivreda je i dalje zanimanje većine), ni sociološke obrasce – Indijke su i dalje u četiri petine slučajeva domaćice.

Ovo je u oštroj suprotnosti sa istočnom Azijom gdje su žene preuzele mnoge pozicije u sektoru rada, ali istovremeno i postale manje zainteresovane za brak i djecu – što se odražava u minijaturnim natalitetima Kine, Južne Koreje ili, pak, Japana.

To ne znači da u Indiji ne nastaju megalopolisi i da se ljudi ne sele u gradove, ali, po analizi The Economista, migracija u gradove je takođe možda pomogla povećanjem vrijednosti oskudice seoske radne snage, podizanjem plata za ljude koji su ostali na selu. Dodajmo tome da je u Indiji tokom proteklih nekoliko godina izvršena najveća reforma vodovodne mreže, u kojoj je skoro svako domaćinstvo sada dobilo tekuću pitku vodu. I to je sigurno doprinijelo ostanku u poljoprivrednom sektoru.

Indija je, dakle, uspjela da se visoko digitalizuje, ali istovremeno i da sačuva poljoprivredni sektor i stanovnike na selu. Struktura porodice i društveni obrasci (nije za čuđenje imajući u vidu tradicionalističke vizije premijera Narendre Modija) ostali su isti. A zemlja se iščupala iz kandži siromaštva. Ovaj primjer se sada izučava u školama ekonomije jer pokazuje da je moguće ne napraviti zakrčene megalopolise i promijeniti društveno tkivo neke zemlje, a opet postići impresivne ekonomske rezultate.

Narednih 20 godina predstavlja vremenski prozor u okviru kojeg bi Indija trebalo da proširi proizvodne kapacitete, tržište usluga i infrastrukturu, navodi Sengupta.

Možda je upravo Modijeva ideološka pozadina bila pokretačka sila. On je 2022. godine proklamovao da je sledeći cilj „dekolonizacija indijskog uma“ i lansirao ideju „Akhand Bharat“: nepodijeljene ili Velike Indije. Počeo je sve češće Indiju da zove Bharat i govorio da je Indija jedna od najvažnijih svjetskih civilizacija, pa da kao takva treba da bude i svjetska politička velesila – uz SAD, Kinu i Rusiju, i ekonomska sila, ne mijenjajući svoju srž.

Bilo kako bilo, Indija je postala nešto sasvim unikatno u istoriji svjetske ekonomije i ovaj primer će svakako biti analiziran, ako ne i kopiran.

četvrta sila sviejta indija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakPolicajci u BiH će moći raditi do 65. godine, sindikat protiv
Sljedeći članak Najava događaja za utorak, 25. mart 2025. godine

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Indija i SAD će udvostručiti trgovinu do 2030. godine

PRIVREDA 01 minuta čitanja

Indija ulaže 1,3 milijarde dolara u električna vozila

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Tri najveće kladionice u Srpskoj zaradile 125 miliona KM

25. Juna 2025. — 14:3003 minute čitanja

Najviše zaradila kladionica Premier

IRB traži SWIFT kod za platni promet

25. Juna 2025. — 14:19

Ustavni sud: Vlada nezakonito uzela prihode Banjaluci i Bijeljini

25. Juna 2025. — 13:22

Ugovor o „Eko Toplanama“ tajno izmijenjen na štetu Grada

25. Juna 2025. — 13:01

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti