Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

    6. Februara 2026. — 15:00

    Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

    6. Februara 2026. — 14:21

    MUP RS nabavio dva helikoptera za 14,6 miliona KM

    6. Februara 2026. — 14:01
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    Vlada Rusije donela uredbu o privremenoj zabrani izvoza goriva

    31. Januara 2026. — 16:15

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Koprivica tvrdi da je elektroenergetski sistem stabilan

    29. Januara 2026. — 14:59

    Rast plata povukao novi talas zaduženja

    7. Februara 2026. — 08:01

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 firmi

    5. Februara 2026. — 11:54

    Naša Banka Banjaluka dio uspjeha koji potvrđuje stratešku snagu Galens grupe

    5. Februara 2026. — 09:52

    Ministarstvo finansija odustalo od zaduženja, tvrde da u budžetu ima para

    4. Februara 2026. — 15:19

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Online trgovina u BiH među najbrže rastućim u Evropi

    3. Februara 2026. — 12:41

    Na koje usluge su se u 2025. najviše žalili građani BiH

    2. Februara 2026. — 08:01

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Bespovratna sredstva za održivu turističku ponudu

    2. Februara 2026. — 14:30

    ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

    7. Februara 2026. — 14:30

    Može li registar profesionalnih vozača spasiti drumski transport Zapadnog Balkana?

    7. Februara 2026. — 13:41

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    “Franck” okončao kupovinu dvije kompanije u BiH

    5. Februara 2026. — 13:38
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Ako imate jedan od ovih PIN-ova hitno ga promijenite

    5. Februara 2026. — 14:59

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15

    Brisel odobrio plan podrške klimatski neutralne tehnologije

    5. Februara 2026. — 16:42

    Washington Post otpustio stotine radnika

    5. Februara 2026. — 11:14
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Indija postaje četvrta svjetska velesila

Indija postaje četvrta svjetska velesila

adminadmin24. Marta 2025. — 16:47Nema komentara4 minute čitanja
FOTO: Piaxabay

NJU DELHI – Globalne ekonomske krugove zatekla je početkom ove godine još jedna vijest koja je pokazala da se svijet „vraća tamo odakle je i krenuo“ – odnosno u Aziju.

Kina i Indija su mjesta gdje su nastali prvi proboji u civilizaciji, a sada je situacija takva da je Indija zemlja sa najvećim privrednim rastom od „velikih zemalja“, čak 8,4 odsto, što je više od pet procenata koje Kinezi jedva postižu poslije usporavanja prije nekoliko godina.

Da sve bude još impresivnije, Indija će do 2030. postati treća najveća ekonomija svijeta, posle Kine i SAD, dok će 2075. ovim tempom stići i do drugog mjesta, ispred Sjedinjenih Američkih Država.

Poslije svega ovoga stiže i najfrapantniji podatak, a to je da je Indija u 2024. godini postigla nezamislivo – svega jedan procenat njenog stanovništva sada živi ispod granice siromaštva od 2,15 dolara dnevno. To je uspjela uprkos klasičnim ekonomskim teorijama koje kažu da je za „bijeg iz siromaštva“ neophodna industrijalizacija i prelazak ljudi iz sela u gradove, kao u Britaniji u 19. vijeku ili u Kini na prelazu u 21. vijek.

Goldman Sachs u svom izvještaju navodi kao prednosti Indije sljedeće stavke: rastuća populacija, kapitalne investicije i sve veća produktivnost radnika, ali i opadajući broj izdržavanih lica. Ekonomista specijalizovan za Indiju Santanu Sengupta naveo je u svojoj analizi i da će u naredne dvije decenije Indija imati jedan od najnižih odnosa izdržavanih lica u odnosu na zaposlene među regionalnim ekonomijama.

Ako uporedimo ove brojke sa podacima od prije tačno 30 godina vidjećemo da je 1995. skoro 50 procenata stanovnika Indije živjelo u apsolutnom siromaštvu. Tada je broj siromašnih Indijaca premašivao cjelokupno stanovništvo koje je živjelo u državi 1947. godine, kada je stekla nezavisnost i zbacila britansku vlast. To se nazivalo endemičnim indijskim nedostatkom progresa i zatvorenom petljom siromaštva, prenosi Biznis.rs.

Smanjenje na ispod jednog procenta je začuđujuće jer prkosi dvjema ekonomskim teorijama koje su na Zapadu važile veoma dugo: prva je da se bijeg iz siromaštva može desiti samo uz snažnu industrijalizaciju i preseljenje stanovnika sa sela u grad, uz zamjenu poljoprivrede industrijskom proizvodnjom, a druga je da se bijeg iz siromaštva dešava kada se na tržište rada masovno uključe žene.

Brojke pokazuju da je 40 odsto indijskog stanovništva i dalje zaposleno u poljoprivredi, a da je procenat žena koje su u radnom odnosu svega 20 odsto. Od ljudi koji su napustili siromaštvo, u kineskim istraživanjima oko 37 odsto je prešlo iz poljoprivrede u neku drugu privrednu granu, u Meksiku je taj procenat bio deset, dok je u Južnoj Africi svega sedam odsto.

Ove cifre su impresivne jer pokazuju da Indija izlazi iz siromaštva, a da ne mijenja ni strukturu svoje privrede (poljoprivreda je i dalje zanimanje većine), ni sociološke obrasce – Indijke su i dalje u četiri petine slučajeva domaćice.

Ovo je u oštroj suprotnosti sa istočnom Azijom gdje su žene preuzele mnoge pozicije u sektoru rada, ali istovremeno i postale manje zainteresovane za brak i djecu – što se odražava u minijaturnim natalitetima Kine, Južne Koreje ili, pak, Japana.

To ne znači da u Indiji ne nastaju megalopolisi i da se ljudi ne sele u gradove, ali, po analizi The Economista, migracija u gradove je takođe možda pomogla povećanjem vrijednosti oskudice seoske radne snage, podizanjem plata za ljude koji su ostali na selu. Dodajmo tome da je u Indiji tokom proteklih nekoliko godina izvršena najveća reforma vodovodne mreže, u kojoj je skoro svako domaćinstvo sada dobilo tekuću pitku vodu. I to je sigurno doprinijelo ostanku u poljoprivrednom sektoru.

Indija je, dakle, uspjela da se visoko digitalizuje, ali istovremeno i da sačuva poljoprivredni sektor i stanovnike na selu. Struktura porodice i društveni obrasci (nije za čuđenje imajući u vidu tradicionalističke vizije premijera Narendre Modija) ostali su isti. A zemlja se iščupala iz kandži siromaštva. Ovaj primjer se sada izučava u školama ekonomije jer pokazuje da je moguće ne napraviti zakrčene megalopolise i promijeniti društveno tkivo neke zemlje, a opet postići impresivne ekonomske rezultate.

Narednih 20 godina predstavlja vremenski prozor u okviru kojeg bi Indija trebalo da proširi proizvodne kapacitete, tržište usluga i infrastrukturu, navodi Sengupta.

Možda je upravo Modijeva ideološka pozadina bila pokretačka sila. On je 2022. godine proklamovao da je sledeći cilj „dekolonizacija indijskog uma“ i lansirao ideju „Akhand Bharat“: nepodijeljene ili Velike Indije. Počeo je sve češće Indiju da zove Bharat i govorio da je Indija jedna od najvažnijih svjetskih civilizacija, pa da kao takva treba da bude i svjetska politička velesila – uz SAD, Kinu i Rusiju, i ekonomska sila, ne mijenjajući svoju srž.

Bilo kako bilo, Indija je postala nešto sasvim unikatno u istoriji svjetske ekonomije i ovaj primer će svakako biti analiziran, ako ne i kopiran.

četvrta sila sviejta indija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakPolicajci u BiH će moći raditi do 65. godine, sindikat protiv
Sljedeći članak Najava događaja za utorak, 25. mart 2025. godine

Povezani članci

Svijet 01 minuta čitanja

OPEK: Smanjene isporuke ruske nafte Kini i Indiji

NOVOSTI 02 minute čitanja

Indija i SAD će udvostručiti trgovinu do 2030. godine

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

7. Februara 2026. — 10:0245 minuta čitanja

Izdato 39 građevinskih dozvola za solarne elektrane

Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

6. Februara 2026. — 15:00

Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

6. Februara 2026. — 14:21

MUP RS nabavio dva helikoptera za 14,6 miliona KM

6. Februara 2026. — 14:01

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.