NJUJORK, Na Wall Streetu su u utorak Dow Jones i S&P 500 indeks dostigli nove najviše nivoe u istoriji, jer su nakon izjava zvaničnika američkog Feda splasnula strahovanja od ukidanja podsticajnih monetarnih mjera.
Dow Jones ojačao je 52 boda, ili 0,34 odsto, na 15.387 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,17 odsto, na 1.669 bodova, a Nasdaq indeks 0,16 odsto, na 3.502 boda, najviši nivo od oktobra 2000. godine.
Posljednjih je sedmica najvažnije pitanje među ulagačima hoće li američka centralna banka smanjiti ili čak sasvim ukinuti programe kupovine državnih i hipotekarnih obveznica kojima mjesečno na finansijska tržišta ubrizgava 85 milijardi dolara svježeg, jeftinog novca.
Tim programima Fed podstiče rast ekonomije, a kako se ono počelo oporavljati, sve su veći izgledi da će centralna banka postupno početi smanjivati, a do kraja godine čak i ukinuti te mjere tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike.
No, to bi loše uticalo na tržište kapitala jer su ti programi najvažniji pokretač snažnog rasta cijena akcija već dugo vremena.
Ulagače je juče ponešto umirio William Dudley, predsjednik Fedove filijale u New Yorku, kazavši da nije siguran hoće li centralna banka smanjiti ili povećati iznose za kupovinu obveznica, s obzirom na nesigurne ekonomske izglede.
James Bullard, predsjednik Feda u St. Louisu, pozvao je, pak, Evropsku centralnu banku da uvede, po uzoru na Fed, programe kvantitativnog popuštanja monetarne politike kako bi savladala recesiju u evrozoni.
„Ulagači se plaše da je došlo vrijeme kada će Fed početi ukidati podsticajne mjere, posebno zbog rekordnih nivoa cijena akcija. No, ovo što smo čuli od zvaničnika centralne banke podržalo je tržište“, kaže Rick Meckler, predsjednik fonda LibertyView Capital Management.
Ipak, na tržištu nije zavladala euforija jer se ulagači plaše korekcije cijena akcija nakon njihovog snažnog uspona od početka godine, s obzirom da niko nije siguran podržava li rast ekonomije rekordnog nivoa burzovnih indeksa.
„Ovaj uspon je sve što se može postići politikom rekordno niskih kamatnih stopa. Ta bi se politika trebala pretočiti u ubrzanje rasta ekonomije ili u rast prihoda i zarada kompanija i to je razlog tek blagog rasta cijena akcija“, objašnjava Meckler.
Kako su berzovni indeksi od početka godine porasli oko 17 odsto, ulagači se pitaju koliko još može potrajati trend uspona cijena.
Analitičari Goldman Sachsa nedavno su procijenili da bi na kraju godine S&P 500 indeks mogao iznositi 1.750 bodova, oko pet odsto više nego što je sada. No, ima i analitičara koji smatraju da je taj indeks kratkoročno dostigao svoj ‘plafon’.
Zbog toga su ulagači oprezni, na što ukazuje ispodprosječan obim trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je juče zamijenilo oko 6,15 milijardi akcija, dok prosječan dnevni obim od početka godine iznosi 6,34 milijarde.
I na evropskim su berzama cijene akcija juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,71 odsto, na 6.803 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,19 odsto, na 8.472 boda, novi najviši nivo u istoriji, a pariški CAC 0,33 odsto, na 4.036 bodova. Hina
