BEOGRAD, Spremni smo da počnemo sa podjelom besplatnih akcija iz paketa „Telekoma Srbije“. Potrebno je samo da ova kompanija i njeni organi izvrše neophodne tehničke pripreme, utvrde procjenu vrijednosti kapitala i nominalnu vrijednost akcija, da se redefiniše ugovor sa manjinskim vlasnikom „Telekoma“, grčkom firmom OTE, čime „Telekom“ postaje otvoreno akcionarsko društvo, kako bi se stekli uslovi da se akcije ove kompanije pojave na berzi.
Ovo u razgovoru za „Novosti“ otkriva Vladislav Cvetković, direktor Agencije za privatizaciju.
* Postoji li rok do kada se podjela besplatnih akcija mora izvršiti?
– Nema nekog preciznog roka, ali smo sigurni da je bolje da podjela besplatnih akcija „Telekoma Srbije“ i njeno kotiranje na berzi budu što prije. Mislim da je realno da sadašnji i bivši radnici ove firme, kao i svi građani koji imaju pravo na besplatne akcije, „Telekoma“ dobiju najdalje za dva mjeseca.
* Mnogo je firmi koje su prethodnih godina prodate, ali i one kod kojih se planira privatizacija, imaju „stare“ vlasnike. Da li će usvajanje zakona o restituciji stopirati njihovu dalju prodaju?
– Čim je Vlada Srbije usvojila prijedlog zakona kojim se rješava pitanje vraćanja imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata, čak i prije njegovog usvajanja u parlamentu, Agencija za privatizaciju je stopirala dalju prodaju firmi koje u svom vlasništvu imaju imovinu koja se potražuje u postupku restitucije.
* Ugovori koje ste potpisivali sa novim vlasnicima imaju član u kome se ograđujete od mogućih zakonskih rješenja pitanja povraćaja imovine. Da li to znači da kupci privatizovanih firmi, možda, mogu sada da ostanu bez dijela imovine?
– Zakon koji je pred usvajanjem ne predviđa mogućnost da sve ono što je do sada privatizovano bude predmet naturalne restitucije, već će se prethodnim vlasnicima u tim slučajevima obezbijediti finansijsko obeštećenje.
* Poslije raskida kupoprodajnih ugovora, Agencija za privatizaciju vodi mnogobrojne kompanije, od kojih mnoge nemaju nikakvu perspektivu. Hoćete li čistiti privredni sistem od ovakvih firmi?
– To je proces koji Agencija za privatizaciju sprovodi gotovo svakodnevno, ne samo za raskinute utovore, već i za ona preduzeća koja do sada nisu mogla da budu privatizovana. Međutim, jasno je da se to, kako kažete „čišćenje privrednog sistema“, ne može, niti bi ga trebalo sprovesti preko noći. Šta da se radi sa jednim brojem takvih firmi danas je, umnogome, više socijalno, nego ekonomsko pitanje. Recimo, za FAP iz Priboja smo više puta pokušali da pronađemo strateškog partnera. Nismo uspjeli i danas ova fabrika, kao jedini veći privredni subjekat u Priboju, živi od subvencija koje po osnovu restrukturiranja, dobija od države. Nažalost, taj novac ode uglavnom na plate.
* Zar nije bolje dati taj novac onima koji danas samo fiktivno rade u jednoj takvoj firmi, ali bar ne plaćati dodatne troškove koje podrazumijeva vođenje svake firme?
– Praksa pokazuje da nije uvijek tako. Da smo tako razmišljali kada smo godinama unazad plaćali radnike i inženjere u „Zastavi“, danas se u ovoj kompaniji ne bi pripremala probna proizvodnja novog modela „Fijata“. Slično je i sa tekstilnom industrijom koja ponovno doživljava svoju ekspanziju. Vjerujemo da postoji šansa da se situacija okrene nabolje i kada su u pitanju firme kao što su FAP, „Prva petoletka“, ali i druga nekada veoma ugledna preduzeća.
* U ovu godinu ste ušli sa formiranom bazom državnih menadžera koji su morali da uvedu red u firme kojima rukovodi država. Da li je taj cilj postignut?
– Formiranje te baze stručnih ljudi i ulazak novih zastupnika državnog kapitala u firme koje su vraćene u vlasništvo države, pokazalo se kao odlična ideja. Imamo zastupnike državnog kapitala u 183 preduzeća. U mnogim od ovih firmi je u kratkom roku značajno unapređen rad, značajno smanjeni troškovi ili povećana proizvodnja. Neke od firmi su, na prijedlog zastupnika, otišle i u stečaj. Najbolje efekte ovakvog gazdovanja pokazao je „Zeleni pul“, odnosno zajedničko rukovođenje poljoprivrednim kombinatima kod kojih su raskinuti ugovori o privatizaciji.
Prodaju manjinske pakete akcija
* Država i dalje ima manjinsko vlasništvo u mnogim firmama u Srbiji. Da li država ima tamo predstavnike i namjerava li te akcije da proda?
– Nemamo predstavnike u najvećem broju ovih firmi, s obzirom na to da se radi o manjinskim paketima akcija. Interes države nije da ostane u vlasništvu ovih akcija i trudimo se da ih prodamo većinskom vlasniku ili na berzi što je moguće prije i povoljnije. Novac od te prodaje je namijenjen građanima koji imaju pravo na besplatne akcije. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba