BEOGRAD, Dinar nastavlja trend snažnog pomjeranja gore-dole započet prije oko dvije nedjelje nakon nezvaničnih vijesti da država namjerava da izda obveznice indeksirane u ma.
Tada je bankama najavljeno da će obveznice biti puštene u prodaju zbog čega su masovno prodavale evre i kupovale dinare što je snažno ojačalo domaću valutu.
Kada se ispostavilo da je informacija netačna, banke su počele da otkupljuju evre da bi povratile svoje devizne pozicije.
Međutim, neko se iz državnih organa ponovo poigrao pa je prije dva dana opet procurila informacija da će do emisije obveznica ipak doći, ovoga puta sljedeće nedjelje, zbog čega dinar opet jača. To ne samo da je napravilo pometnju kod banaka, od kojih su neke zaradile, a neke izgubile na konverziji valuta, nego i kod građana od kojih je neke u nezgodnom trenutku zatekla otplata obaveza prema bankama.
Ovakve špekulacije, izazvane prilično neodgovornim ponašanjem nekoga iz državne uprave, ko je bankarima na svakih par dana davao suprotne informacije, dovele su do toga da je dinar prvo oštro jačao, pa oštro pao, a sada opet snažno jača. Ako u narednih desetak dana država ne objavi emisiju novih obveznica vjerovatno je da ćemo iznova imati jak pad dinara.
Objašnjavajući ova dešavanja, saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić kaže da je loše što je bespotrebno nastala zbrka u vezi sa obveznicama te da su banke kada su čule da se odlaže emisija, po nižoj cijeni počele da kupuju evre koje su prije toga prodale po višoj.
Prema njegovim riječima, Narodna banka Srbije bi mogla da jačim intervencijama amortizuje oscilacije na međubankarskom deviznom tržištu, napominjući da je koliko prekjuče kupila 62 miliona evra, ali da je „količina kojom se trgovalo očigledno bila mnogo veća“.
On upozorava da je emitovanje obveznica indeksiranih u evrima vrlo loše zbog poruke koja se time šalje i zbog toga što će interesovanje za dinarske zapise biti još manje. Druga loša posljedica je, kako kaže Nikolić, potkopavanje dinarizacije, odnosno nastojanja NBS-a da promoviše upotrebu domaće valute, a ne evra, a treća to što država preuzima kursni rizik na sebe.
“Daćemo stimulativnu kamatu uz preuzimanje kursnog rizika, što je za banke jako privlačno, ali je za državu jako loše. To će nam otežati situaciju u vezi sa zakonom o fiskalnoj odgovornosti, koji predviđa da zaduživanje države ne smije da pređe 45 procenata, a zbog kursnog rizika, naša zaduženost po ovom osnovu može da kasnije da se poveća. Zato će Ministarstvo finansija vjerovatno pokušati da Narodnu banku navede da dinar drži čvršće”, zaključuje Nikolić.
Nova intervencija, dobra zarada
Narodna banka juče je ponovo intervenisala kupovinom 48,5 miliona evra što je osma intervencija od 13. decembra. U tom periodu centralna banka je prodala ukupno 80 miliona evra, a kupila čak 226,5 miliona. Na ovako velikim oscilacijama mnogi špekulanti koji su na vrijeme prodavali evre, kada je dinar bio slab, a kupovali ih kada je dinar ponovo ojačao, mogli su da ostvare velike zarade. Danas