BANJALUKA, Cilj razvrstavanja poljoprivrednih gazdinstava na komercijalne i nekomercijalna jeste razdvajanje tržišno orijentisane proizvodnje od proizvodnje za sopstvene potrebe, rečeno je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
U Ministarstvu pojašnjavaju da bi neko gazdinstvo dobilo status komercijalnog mora imati najmanje tri proizvodne jedinice, vrijedne tri boda ili na primjer najmanje dva hektara zasijana kukuruzom, dvije krave i dva teleta.
S druge strane, u nekomercijalno gazdinstvo spada ono gazdinstvo koje pod tri proizvodne jedinice podrazumijeva 0,2 hektara pšenice, 0,1 hektar šljive, jednu kravu i jednu krmaču.
Portparol Ministarstva poljoprivrede Bojan Kecman naglasio je da će sva gazdinstva, i komercijalna i nekomercijalna, i dalje imati ista prava na podsticaje po jedinici proizvodnje, odnosno po hektaru, kilogramu, litru, kljunu i grlu.
“Prava na maksimalne podsticaje po jedinici proizvodnje moći će ostvariti isključivo korisnici koji ispunjavaju propisane minimalne količine proizvodnje”, rekao je Kecman.
On je dodao da minimalne količine znače 2.000 kokica i pijetlova, četiri grla junadi, 60 tovljenika – svinja, 5.000 brojlera u turnusu, 50 košnica pčela, 1,5 hektar merkantilne pšenice 0,5 hektara uljane repice ili suncokreta, 0,5 hektara soje i slično.
Shodno ovome, ističe Kecman, moguća je situacija da neko komercijalno gazdinstvo, sa mješovitom strukturom proizvodnje, neće ispunjavati uslove za određene podsticaje, na primjer neće imati minimum 50 košnica pčela.
Isto tako, određena dominantno specijalizovana nekomercijalna gazdinstva moći će bez problema ostvarivati prava na podsticaje po jedinici proizvodnje za 1,5 hektara merkantilne pšenice.
“Sva gazdinstva će imati prava na podršku dugoročnom razvoju – podsticaje za kapitalna ulaganja u objekte, opremu i mehanizaciju, s tim da će komercijalna gazdinstva imati dvostruko veći procenat povrata uloženih sredstava u odnosu na nekomercijalna gazdinstva”, objasnio je Kecman.
Dodatne nove mjere koje će biti dostupne komercijalnim gazdinstvima jesu pravo na besplatnu pedološku hemijsku analizu plodnosti zemljišta i pristup kreditnim sredstvima iz namjenskih kreditnih linija Investiciono-razvojne banke i “Partner fonda”.
Kecman ističe da je pitanje koje najviše zbunjuje nosioce poljoprivrednih gazdinstava u procesu registracije, pitanje obaveznog plaćanja doprinosa za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje.
On je naveo da su prema novom Zakonu o doprinosima, nosioci nekomercijalnih i komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava obavezni plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje, čak i ukoliko su prethodno zdravstveno osigurani po drugom osnovu /zaposleni, penzioneri/.
“Obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje odnosi se na nosioce komercijalnog gazdinstva starosti do 50 godina, kao i na nosioca starijeg od 50 godina života, pod uslovom da je na dan prijave na osiguranje navršio ili da do 65 godina života može navršiti najmanje 15 godina radnog staža”, napomenuo je Kecman.
Prema sadašnjem načinu obračuna doprinosa, nosilac nekomercijalnog gazdinstva dužan je da plaća zdravstveno osiguranje u iznosu od 48 KM, dok nosilac komercijalnog gazdinstva plaća 48 KM za zdravstveno i 74 KM za penzijsko-invalidsko osiguranje ili ukupno 122 KM.
Međutim, Ministarstvo planira izmjenu načina utvrđivanja osnovice za doprinose, po kojoj bi nosioci nekomercijalnih gazdinstava za zdravstveno osiguranje plaćali 32 KM, a nosioci komercijalnih gazdinstava bi uz ove 32 KM, plaćali i 49 KM za penzijsko-invalidsko osiguranje ili ukupno 81 KM. Srna