ZAGREB, Od ukupno 295,6 milijardi kuna kredita u Hrvatskoj krajem marta ove godine, 12,74 odsto ili 37,6 milijardi kuna odnosi se upravo na loše ili teško naplative.
Zbog takve situacije uskoro bi mogao uslijediti dolazak specijalizovanih inostranih fondova koji se bave otkupom takvih kredita.
Tako, naime, smatra Ivan Fabijančić, direktor u Deloitteovom Odjeljenju finansijskog savjetovanja, koji je ovih dana, predstavljajući rezultate poslovanja banaka i osiguravajućih kuća u Adria regiji, iznio i očekivanje kako će već tokom 2012. uslijediti takav razvoj događaja i u Hrvatskoji.
“Vjerujem da će nam ova godina donijeti prve transakcije na području otkupa loših kredita.Većina banaka prisutnih u Hrvatskoj slične su transakcije napravile ili pokrenule na okolnim tržištima, prije svega u Mađarskoj, Rumuniji i Češkoj. S obzirom na to da su transakcije uspješno zatvorene, takav će se pristup pokušati realizovati i na drugim tržištima”, tvrdi je Fabijančić.
Prema njegovim riječima, dva su konvencionalna pristupa rješavanju loših kreditnih plasmana koji su u nekim drugim razvijenijim ekonomijama, ali još uvijek ne i u našoj regiji, stvar privredne i ekonomske higijene. Do sada prevlađujući način u Hrvatskoj bio je takav da se najčešće pristupalo individualno, od slučaja do slučaja (case by case), no znatno je efikasniji takozvani holistički način.
“To znači okupiti loše kreditne plasmane u značajne pakete te ih uz određeni diskont pomjeriti s bilansa banaka i ponuditi ih tržištu. Postoji tržište za takve plasmane, gdje specijalizovani inostrani fondovi preuzimaju i otkupljuju takve kredite, kako se kaže, za neki iznos centi za dolar. Nakon što uz diskont preuzmu ta potraživanja, fondovi dalje njima upravljaju, odnosno restrukturiraju ih i preuzimaju obvezu njihove naplate”, rekao je Fabijančić.
U našoj regiji, međutim, praktično još uvijek nema ni jednog takvog slučaja, i to zbog toga, smatraju u Deloitteu, što ne postoji adekvatna podrška regulatora, nego postoje i određene prepreke u razumijevanju poreskog tretmana otkupa takvih kredita, kao i problem kapaciteta i infrastrukture koja bi se dalje bavila naplatom takvih potraživanja.
“Kad je riječ o zakonskoj regulativi, nisu potrebni nikakvi značajni zahvati, već je prije svega potrebna kvalitetna komunikacija između regulatora, zakonodavca i banaka. Uz to se treba stvoriti i određena količina takvih loših potraživanja”, napomenuo je Fabijančić i upozorio kako je pogrešna percepcija da investitori u loše plasmane znače nešto loše za ekonomiju.
“To je nešto potpuno uobičajeno. Riječ je o refinansiranju poslovanja izdvajanjem lošeg dijela portfelja i njegovim prepuštanjem profesionalcima koji efikasnije i na kvalitetniji način rješavaju tu problematiku za sve zainteresovane strane”, zaključio je Fabijančić, prenose agencije.