ZAGREB, Mogućnost izlaska Grčke iz evrozone već sedmicama vedri i oblači svjetskim tržištima kapitala. Ako se to stvarno dogodi, posljedice će sigurno osjetiti i Hrvatska.
Žarko Buzuk iz OTP Investa rekao je za Business.hr da će te posljedice biti implicitne jer se očekuje da će porasti prinosi na obveznice zemalja koje imaju neuredne javne finansije.
Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić kaže kako se to već dogodilo, i to ne samo Hrvatskoj, jer su se na tržištima proširili spreadovi na obveznice, a došlo je i do rasta CDS-ova (ugovora kojima se investitori klade na mogućnost da neka zemlja neće moći vraćati svoje dugove). Dogodilo se to perifernim članicama evrozone, ali i zemljama u razvoju.
Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta je na tvrdnju kako će izlaskom Grčke iz evrozone porasti prinosi na državne obveznice zemalja s neurednim javnim finansijama rekao kako Hrvatska pripada zemljama u tranziciji čije finansije ne moraju biti neophodno neuredne.
“Kako se Hrvatska ubraja među zemlje u tranziciji čiji javni dug iznosi 50-ak odsto BDP-a, ne možemo je uspoređivati s evrozonom i razvijenim zemljama za koje vrijede druga pravila”, rekao je Lovrinčević te istakao primjer Slovenije, koja pripada grupi zemalja evrozone koje imaju visok javni dug. Naglasio je kako bi u zemlje s neurednim javnim finansijama ipak ubrojio Portugal i Irsku.
Prema njegovim riječima, izlazak Grčke iz evrozone utjecaće na Hrvatsku, tj. na premiju rizika. “Što se tiče desetogošnjih obveznica, Hrvatska se trenutno ne može zadužiti”, rekao je Lovrinčević te istakao kako se svaki potres u evrozoni najviše odrazi na njezine periferne članice.
Krvna slika
A kako uopšte trenutno izgledaju domaće javne finansije u Hrvatskoj? Budžetom za 2012 godinu, koji je u februaru usvojio Hrvatski sabor, planirani su prihodi od 108,9 milijardi kuna, što je 1,4 odsto više nego prošle godine, a rashodi bi trebali biti 3,4 milijarde kuna manji nego lani i iznositi 118,8 milijardi kuna. Iz toga proizlazi da bi deficit trebao iznositi 9,9 milijardi kuna i biti pet milijardi kuna manji nego lani, a njegov udio u BDP-u trebao bi pasti na 2,8 odsto.
Međutim, treba naglasiti da je Vlada budžet radila uz pretpostavku privrednog rasta od 0,8 odsto, a brojne procjene domaćih stručnjaka i stranih institucija govore da će Hrvatska ove godine doživjeti pad BDP-a.
S druge strane, hrvatski vanjski dug na kraju prošle godine iznosio je 101,3 odsto BDP-a, a ove bi se godine trebao smanjiti na 98,6 odsto BDP-a.
Bolje nego prošle godine ide i punjenje budžeta: ukupni prihodi u prva četiri mjeseca iznosili su 35,5 milijardi kuna, što je 5,6 odsto, odnosno 1,9 milijardi kuna više nego u istom periodu lani, a istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za 0,8 odsto, odnosno 326 milijuna kuna, na 39,5 milijardi kuna.
Zahvaljujući rastu prihoda i padu rashoda deficit budžeta u prva četiri mjeseca iznosio je 3,99 milijardi kuna, što je znatno manje nego prošle godine, kada je u tom periodu već dostigao 6,2 milijarde kuna.
Sporni deficit
Međutim, kao kamen spoticanja pojavio se prošlogodišnji deficit. Ministar finansija Hrvatske Slavko Linić je na sjednici Vlade održanoj 10. maja potvrdio da je državni deficii prošle godine službeno iznosio 14 milijardi kuna, ali da Vlada je uz to utvrdila još 2,2 milijarde kuna neplaćenih računa.
Linić je kazao kako to znači da je ukupan deficit iznosio 16,2 milijarde kuna, što je 4,7 odsto BDP-a, a ne 4,1 odsto koliko je iskazano.
Njegove je tvrdnje demantovala bivša ministrica finansija Martina Dalić, koja je Linićev popis dugova nazvala nevjerodostojnim i to potkrijepila podatkom da su u dugove uračunate i neplaćene obaveze Katoličkoj crkvi koje su nastale 2003., dakle za mandata prošle SDP-ove koalicione vlade.
Nije kritično?
Ključno je pitanje jesu li ti i drugi makroekonomski podaci dovoljni da se Hrvatsku proglasi zemljom koja ima neuredne javne finansije.
Zdeslav Šantić smatra da Hrvatska nivo deficita i duga, kao i udio duga u BDP-u nisu na kritičnim razinama, no kao podatak koji može zabrinjavati izdvojio je trend rasta rashoda iz perioda između kraja 2008. i 2011. godine.
Međutim, Šantić je naglasio kako su od početka ove godine implementirane mjere koje bi trebale osigurati promjenu tog trenda.
Željko Lovrinčević je pak slikovito rekao kako je Hrvatska trenutno kao mala ljuska oraha na uzburkanom moru. “Veći problem od visine javnog duga i finansija jesu naša nekonkurentnost i potrebne reforme tržišta rada”, zaključio je Lovrinčević. Business.hr
