ZAGREB, Hrvatska je nakon sticanja nezavisnosti postigla najslabije privredne rezultate među osam bivših socijalističkih država koje su danas članice Evropske unije. Od 1990. do 2012. godine njezin bruto domaći proizvod (BDP) porastao je samo 7,9 odsto, izračunali su dr. Guste Santini i mr. Sandra Bebek u istraživanju nedavno objavljenom u časopisu »Ekonomija«, u izdanju Ekonomskog fakulteta.
Poljska je u istom periodu svoj BDP skoro udvostručila. Drugim riječima, hrvatska se privreda – dok je djelovala u komunističkom sistemu – uvećavala po prosječnoj stopi od pet odsto godišnje, a u posljednje 22 godine samo 0,7 odsto godišnje, prenosi Novi list.
Istina, mnogi građani imaju osjećaj da je životni standard porastao mnogo više, ali autori upozoravaju da je to postignuto najprije zbog zaduživanja zemlje u inostranstvu. Dugovi su rasli nekoliko puta brže od privrede.
Preciznije, Hrvatska je tek 2003. uspjela sustići nivo BDP-a iz 1990. godine. Vrhunac je postigla 2008., kad je privreda bila 21 odsto veća, a broj zaposlenih je zamalo dostigao prijeratni nivo. Međutim, od početka krize ekonomija opet ide unatrag. Hrvatska je 2012. imala dvostruko više penzionera i nezaposlenih nego 1990., a zaposlenih ljudi 11 odsto manje.
Danas tek svaki drugi radno sposobni građanin ima zaposlenje, po čemu je Hrvatska na dnu EU-a. Autori smatraju kako su za taj »tragični bilans hrvatske nezavisnosti« odgovorne najprije vlasti.
– Dugogodišnja vladavina HDZ-a i SDP-a polučila je trajni neuspjeh, uništavajući gotovo sve grane hrvatske privrede, tvrde Santini i Bebek u oštro intoniranom članku. Rat, kažu, ne može biti razlog za zaostajanje Hrvatske za drugima, jer je prestao prije više od 17 godina. Najveći dio stagnacije i šteta dogodili su se nakon rata.
Hrvatska je nakon 1990. sporo napredovala zato što je loše izvela privatizaciju te vodila manjkavu ekonomsku, monetarnu i kursnu politiku, smatraju autori. Kurs kune je već 20 godina precijenjen, što je onemogućilo konkurentnost hrvatskih preduzeća spram inostranih. Takav kurs jedan je od ključnih razloga za sistematsko propadanje domaće industrije, radnih mjesta i izvoza.
– Od visoko pozicionirane industrijske zemlje, Hrvatska je postala trgovačkom i potrošačkom ekonomijom, kažu autori. Uvoz je rastao dvostruko brže od izvoza. Taj manjak u trgovinskom bilansu Hrvatska nije mogla pokriti turističkim i drugim prihodima, pa se morala jako zaduživati.
Autori napominju da su ostale države itekako koristile kurs i druge poluge za jačanje svoje industrije i izvoza. Hrvatska je jedina od osam država u kojoj je robni izvoz padao, a danas iznosi 20 odsto BDP-a, manje nego 1990. U ostalih sedam zemalja udio izvoza se povećavao i kreće se od 28 /Rumunija/ do 75 odsto BDP-a /Slovačka/.
Santini i Bebek predlažu hrvatskim vladama da im politički prioritet postane ponovna industrijalizacije zemlje i zapošljavanje. Ujedno, upozoravaju da EU – u koju je Hrvatska država ušla u »izrazito nepovoljnom trenutku« – ograničava mogućnost samostalne ekonomske i monetarne politike.
Hrvatska, prema njihovu mišljenju, ipak mora voditi računa o svoj privredi i ugledati se u one članice EU-a koje štite vlastite ekonomske interese. Novi list