ZAGREB, Hrvatska Vlada usvojila je u četvrtak prijedlog industrijske strategije do 2020. godine, kojim se planira otvoriti 85.000 novih radnih mjesta i povećati izvoz za 30 odsto.
I dok se prema budućnosti gleda ambiciozno, deficit je u državnom budžetu u prvih šest mjeseci veći od milijardu evra.
Drvna industrija u Hrvatskoj već nekoliko godina ostvaruje odlične rezultate. Prošle godine izvezeno je sirovine i gotovih proizvoda za 973 miliona dolara, dvostruko više od uvoza, izvještava Al Jazeera. I pored uspjeha, u posljednji je tren ta privredna grana uvrštena u kategoriju pokretača, odnosno onih koje ostvaruju dobit i zapošljavaju ljude.
“Ovaj status će nam omogućiti daljnji rast jačanje konkurentnosti jačanje izvoza i, što je najvažnije, povećanje broja zaposlenih“, kaže Marijan Kavran iz Hrvatskog drvnog klastera.
U drvoprerađivačkoj industriji trenutno je zaposleno oko 50.000 ljudi, u narednih šest godina očekuje se zapošljavanje još blizu 5.000, dok svrstavanje u kategoriju pokretača otvara mogućnost izvlačenja novca iz evropskih fondova.
“Radi se o razvojnim sektorima, jačanju pojedinih sektora, jačanje inovacija proizvoda i jačanje izvoznih potencijala. Mislimo da bi u periodu do 2020. godine mogli izvući više od 150 miliona”, kaže Kavran.
Problemi sa tekućim finansiranjem
Na industrijsku strategiju čekalo se skoro 20 godina. U periodu do 2020. godine cilj je porast proizvodnje u prosjeku 2,85 odsto godišnje, otvaranje više od 85.000 novih radnih mjesta i rast izvoza za 30 odsto. Ako, kako to konkretno i postići ministar privrede Hrvatske Ivan Vrdoljak nije otkrio.
“To je ambiciozan plan, realan, bio je jedan koji je bio još optimističniji i mi smo se zadržali na realnom. To treba sada pratiti i učiniti sve da se i realizuje, da pratimo sa svim mjerama koje se trebaju donijeti, da stabilizujemo investicijsko okruženje”, rekao je Vrdoljak.
Uz drvnu, u strateške djelatnosti spada sektor farmacije, metalnih proizvoda, IT sektor, proizvodnja prehrambenih proizvoda, ali bez mesne i mljekarske industrije.
Oni, uz proizvodnju pića i štampanje, spadaju u kategoriju “čuvara”, odnosno djelatnosti sa domaćeg tržišta koje ostvaruju dobit i zapošljavaju, a procjenjuje im se stopa rasta od jedan do pet odsto.
“Mi govorimo o određenim poddjelatnostima koje u narednim godinama trebaju iskoristiti svoje mogućnosti, da li kroz pametnu specijalizaciju ili program ruralnog razvoja, gdje će godišnje biti na raspolaganju 330 miliona evra. To je nešto što će da dati novu vrijednost tim industrijama i onda ćemo kroz praćenje korigovati strategiju“, objašnjava ministar poljoprivrede Hrvatske Tihomir Jakovina.
Istovremeno sa planovima za industrijski rast, Vlada Hrvatskeje u problemima sa tekućim finansiranjem, jer je u prvih pola godine deficit u državnom budžetu veći od milijarde evra. Al Jazeera