ZAGREB, Ministarstvo rada Hrvatske, prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina života i 15 godina staža ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije, a izmjene će ići postepeno i u smjeru da se svake godine na primjerpo tri mjeseca podiže starosna granica za odlazak u penziju.
Iako je, kako je potvrđeno Jutarnjem listu, na ovosedmičnom sastanku oko izmjena Zakona o radu bilo i radikalnih prijedloga da se dobna granica za automatski prestanak radnog odnosa skroz izbriše, što je začudilo poslodavce, izvori iz Ministarstva rada kažu da to ipak neće biti tako, nego da je vjerojatniji scenarij da se postepeno ta granica diže do 67 ili 68 godina.
Do tih godina života radili bi samo oni radnici koji to žele, a granica bi se dizala za najvjerojatnije tri mjeseca godišnje.
– To je nešto što tek trebamo usuglasiti sa socijalnim partnerima, a intencija je da oni koji to žele i mogu ostanu dulje u svijetu rada – poručuju iz hrvatskog Ministarstva rada.
Ta bi se odredba onda odnosila i na privatni, ali i na javni sektor.
U Planu stoji pojašnjenje kako bi duži ostanak u svijetu rada značio i povećanje penzija za svaki mjesec kasnijeg penzionisanja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34 odsto do najviše 20,4 odsto.
Mijenjao bi se i Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji u cijelosti nameće obvezu podmirivanja troškova bolovanja poslodavcu koji zapošljava radnika koji je već ispunio uslove za starosnu penziju, a uz to bi se mijenjali i svi povezani propisi.
Argumenti su da je stanovništvo Hrvatske sve starije, da Hrvatska ima tendenciju daljnjeg pada broja stanovnika na 3,4 miliona do 2050. uz povećanje udjela stanovništva starijeg od 65 godina sa 21,1 odsto na 30,2 odsto.
Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta kaže da je to ozbiljna tema za raspravu i da je dobro da Vlada uzme dovoljno vremena kako bi iznjedrila konačno rješenje.
– Očekujem da bi se mogla povećati dobna granica, jednokratno ili postupno, i to bi bio dobar smjer. U Hrvatskoj je, naime, prosječni radni staž kratak i u tom se razdoblju prikupi relativnio malo doprinosa, pa su posljedično i mirovine male. Rješenje je da se poveća broj godina u radnom odnosu kako bi se povećale i mirovine. Ljudi su sve zdraviji, sve dulje žive i treba dopustiti onima koji to žele da dulje i rade – smatra Nestić.
Upozorava kako to treba napraviti postepeno i u dijalogu s poslodavcima i radnicima, i to ne samo zbog privatnog, nego i javnog sektora, gdje se može očekivati da će veći broj ljudi htjeti ostati raditi dulje, što može biti opasnost ako se to napravi naglo jer bi se mogao zakočiti priljev mlade radne snage.
– Ako se to napravi postupno, tijekom duljeg razdoblja, da se tome mogu prilagoditi i radnici i poslodavci, i u tom se razdoblju može vidjeti postoje li neki problemi, uz razgovor sa svima, mislim da je u osnovi to dobra mjera i da bi trebalo ići u tom smjeru. Po meni, određivanje dobne granice za automatski prestanak rada ima neke elemente i diskriminacije po dobi – smatra Nestić. Jutarnji list
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Stari ljudi znači treba da rade do 70 godina, a omladina u najboljoj snazi da visi na birou. Da su pametni pa da smanje granicu na 60 godina. Preko toga niko ne bi trebao da radi nigdje. Čim se napuni 60 pravac penzija, unučići, bašta i ribolov.