PARIZ, Hrvatska koja se suočava sa dubokom recisijom, u koju je upala 2009. poslije perioda visokog privrednog rasta nakon sticanja nezavisnosti 1991, od ponedjeljka se priključuje Evropskoj Uniji uprkos ogromnoj korupciji koja u njoj vlada, piše francuski list Tribin.
Poslije deset godina dugih pregovora, kako se navodi, ova mala zemlja od 4,2 miliona stanovnika, smještena na obalama Jadranskog mora, ulazi u “dvorište velikih” u raspoloženju gotovo potpune nacionalne ravnodušnosti.
Samo 45 odsto Hrvata, prema posljednjim anketama, vjeruje u svrsishodnost ulaska njihove zemlje u Uniju. Tokom referenduma sprovedenog u januaru 2012. o ulasku u EU, samo 44 odsto građana Hrvatske je izašlo na glasanje.
Ekonomska kriza je u velikoj mjeri uticala na gušenje entuzijazma građana u pogledu priključenja EU, piše Tribin i dodaje da je i vlada Hrvatske svjesna ove činjenice.
“Da kriza je ovdje, ali vjerujem da smo jači kad smo ujedinjeni”, izjavio je nedavno predsjednik Hrvatske Ivo Josipović za AFP, podsjeća francuski list.
Iako Hrvatska, kao i drugi njeni evropski susjedi prolazi kroz ozbiljnu ekonomsku krizu, situacija ipak nije tako beznadežna.
Poslije otcjepljenja od Jugoslavije i proglašenja nezavisnosti 1991, i rata koji je trajao od 1991. do 1995, u Hrvatskoj nastupa kratak period zlatnog ekonomskog preporoda.
Između 1994. i 2007, zemlja se susreće sa godišnjom stopom ekonomskog rasta od četiri odsto. Privredni rast prije krize, kao i u većini zemalja centralne Evrope, vezan je za dinamizam potrošnje, podstaknute kreditima i finasiran masivnom prilivu spoljnog kapitala.
Priliv direktnih stranih investicija je 2008. dostigao 4,2 milijarde evea, ili devet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
“BDP Hrvatske po glavi stanovnika dostiže 60 odsto prosječnog BDP-a zemalja EU, dok je rumunski u trenutku ulaska u EU bio 40 odsto.
Glavni adut hrvatske ekonomije ostaje turizam, koji je predstavljao 15,4 odsto BDP-a u 2012.
Hrvatska moneta kuna je posljednjih godina bila stabilna zahvaljujući ozbiljnom nadzoru centralne banke, smatra francuski analitičar, Aleksandar Vensen.
Uprkos tome, kriza nije zaobišla Hrvatsku, u kojoj se nalazi od 2009. godine.
Vlada za ovu godinu predviđa privredni rast od 0,7 odsto.
Krhka privreda se suočava se problemom velikog pada potrošnje i rasta nezaposlenosti, koja je krajem aprila dostigla 18,1 odsto, a među populacijom do 25 godina starosti čak 51,8 odsto, dvostruko više od prosjeka u EU koji iznosi 23,5 odsto.
Državni dug je takođe povećan sa 30 odsto BDP-a, koliko je iznosio 2009, na 51 odsto u 2011.
Prema ocjeni agencije Fič, državni dug Hrvatske će 2018. narasti na 60 odsto BDP-a.
“Ulazak Hrvatske u EU neće u kratkoročnom periodu donijeti poboljšanje, ali na srednji rok i dugoročno gledano, to će biti od velike koristi. Zbog toga Hrvatska mora da poboljša svoju aktivnost i konkuretnost”, objašnjava Vensen.
U decembru 2012. agencija Mudiz je poslije Standarda i Pursa snizila kreditni rejting zemlje sa Ba1 na Baa3. Agencija je ovakvu odluku obrazložila “odsustvom ekonomskog oporavka i budžetskom konsolidacijom”.
Hrvatska spada u red najkorumpiranijih evropskih zemalja a vlada ne radi baš mnogo kako bi to spriječila, navodi Tribin i dodaje da je, prema izvještaju nevladine organizacije Transparensi Internešnal, Hrvatska 2012. bila na 62. mjestu u pogledu borbe protiv korupcije, daleko od Danske koja se našla na prvom ili Francuske na 22. mestu, ali ipak ispred Italije, koja je bila na 72. poziciji ili Grčke na 94. mjestu.
Na listi Svjetske banke “Doing busineš 2013”, sastavljene na osnovu normativa za pokretanje biznisa, Hrvatska se našla na 84. mjestu. Njen ulazak u EU će joj svakako pomoći u privlačenju stranih investicija, zaključuje Tribin. Tanjug