ZAGREB, Hrvatska je u ponoć postala 28. članica Evropske unije, čime je granica Unije pomjerena do BiH i uveden novi režim za izvoz i putovanja građana.
Ceremonije, uz prisustvo mnogobrojnih domaćih i svjetskih zvaničnika, obilježile su jučerašnji dan i noć u Zagrebu, ali i u svim većim gradovima Hrvatske. Centralnoj svečanosti u Zagrebu, osim najviših zvaničnika EU, prisustvovalo je 13 predsjednika država, među kojima i predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović, kao i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, predsjednici Srbije, Crne Gore, Makedonije, te 15 predsjednika vlada, deset prvih potpredsjednika vlada, 11 ministara inostranih poslova, ukupno oko 120 stranih gostiju.
Poruke iz Zagreba
Poslije službene večere, na centralnoj svečanosti na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prisutnima su se obratili hrvatski predsjednik i premijer Ivo Josipović i Zoran Milanović, te predsjedavajući evropskih institucija.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je da je Hrvatska primjer drugim zemljama u regionu.
– Hrvatska se mnogo promijenila u posljednjoj deceniji. Obilježavamo kraj jednog procesa – rekao je Barozo.
Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc, pozdravljajući ulazak Hrvatske u EU, istakao je da je to još jedan važan korak Evrope prema ujedinjenju.
– Dobra je vijest kad se jedna porodica uvećava, a posebno kad je riječ o našoj porodici koja na prvo mjesto stavlja vrijednosti, posvećena je demokratiji, pravdi i vladavini prava – rekao je Šulc, saopšteno je iz EP.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je da države regiona mogu računati na podršku Zagreba na putu ka EU, jer je bezbjednosni, politički i privredni interes Hrvatske da se cijeli prostor što skorije integriše u Uniju. Istakao je da Hrvatska svojim komšijama nudi političku i tehničku pomoć i podršku na putu ka EU.
– Hrvatska neće koristiti status u EU kako bi otežavala put svojim komšijama. Svjesni smo da postoje otvorena pitanja između naših zemalja, ali smo čvrsto opredijeljeni da ih riješimo dogovorom i dijalogom – rekao je Josipović.
Predsjednik Vlade Hrvatske Zoran Milanović poručio je da Hrvatska ovim ne bježi nigdje i da ostaje tu gdje jeste, ali sa većom odgovornošću.
– Na nama je da pružimo ruku zemljama iz regiona u što bržem usvajanju evropskih kriterijuma – rekao je Milanović.
Ministar inostranih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, koja je juče organizovala prijem za ministre inostranih poslova, rekla je da je na referendumu dvije trećine građana Hrvatske reklo “ne euforično ‘da’, nego obično, normalno, trezveno ‘da'“.
– Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora i Kosovo imaju evropsku perspektivu. Sve zemlje su već uspjele prevaliti neke poteškoće i obaviti neke zadatke na svom putu i raduje me da ćemo sarađivati u vremenu koje je pred nama na zajedničkoj evropskoj budućnosti – rekla je Pusićeva.
Ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija rekao je da je članstvo Hrvatske u EU značajno za BiH i čitav region.
– Ulazak Hrvatske u EU je dodatni podsticaj za nas u BiH da nešto naučimo. Ne moramo uvijek učiti na svojim greškama, dobro je da nešto naučimo i na tuđim uspjesima – rekao je Lagumdžija.
Ministar inostranih poslova Srbije Ivan Mrkić rekao je da je sada Srbija skoro potpuno okružena EU.
U ponoć je na graničnom prelazu Bajakovo i Plovanija otkrivena tabla EU, a na Bregani je skinuta tabla “Carina”.
Istovremeno, juče je povodom ulaska Hrvatske u EU pokret “Okupirajmo Hrvatsku” održao protest s porukom da je “ulazak u EU ekonomski genocid”.
Iako je Hrvatska zvanično postala član EU i to deset godina nakon što je predala zahtjev za članstvo, ushićenja na zagrebačkim ulicama juče nije bilo mnogo. Za mnoge je to bila nedjelja kao i svaka druga, a koju su provodili u šetnji sa članovima porodice, prijateljima. Na ulicama i trgovima mogli su se vidjeti precrtani znakovi EU koji su govorili više od hiljadu riječi.
Bilo je ipak i onih koji su sa zastavama Hrvatske i EU dočekivali 1. jul. Bez obzira na to stanje duha, građani Hrvatske sa 1. julom očekuju bolje dane i veće mogućnosti.
– Drago mi je što konačno, poslije toliko godina i mukotrpnih dana, ulazimo u EU. Ovo je prije svih šansa za mlade i njihovu budućnost – rekla je penzionerka iz Zagreba Javorka Ivce.
Slično mišljenje ima i Srđan iz Splita koji je samo zbog ulaska u EU juče bio na centralnom zagrebačkom trgu. Kaže da je Hrvatska zaslužila mjesto na koje dolazi.
– Očekujem bolje dane, ali znam da će kriza još potrajati. Ipak, nadam se boljem, jer se otvaraju brojne šanse koje se moraju iskoristiti, iako postoji suzdržanost, prije svega, zbog krize, ali ovo je ipak veliki kulturološki i civilizacijski iskorak – zaključio je Srđan.
Kako se bližio kraj dana svaki milimetar užeg centra grada bio je pod budnim okom policije i pasa tragača.
Izazovi za BiH
Predsjednik RS Milorad Dodik rekao je da je ulazak Hrvatske u EU dobra vijest i velika stvar za čitav region i da čestita ovoj zemlji.
– To nas stavlja pred nove izazove. Sada smo na samoj granici Evropske unije i moramo se prilagoditi novim uslovima i novim procedurama – rekao je Dodik i dodao da BiH nije riješila svoj bazični odnos, što predstavlja problem.
Kazao je da u BiH treba odustati od projekata majorizacije i centralizacije, jer ti projekti ne mogu proći, istakavši da je isto i sa sprovođenjem odluke “Sejdić-Finci”.
Predsjednik NSRS Igor Radojičić rekao je da sa ulaskom Hrvatske u EU, RS, odnosno BiH dobija promjene na granicama i ostaje kao i prije “nekoliko stotina godina jedna granica između Evrope i nečeg drugog”.
– Pitanje je kada će ostatak Balkana ući u EU, sigurno ne tako brzo. Na obje strane postoji puno problema, kod strana koje su kandidati, a i kod same EU je vidljivo zasićenje sa prijemom novih članica i u idućoj deceniji je teško predviđati da će neko drugi doći – rekao je Radojičić i dodao da će se tek poslije 1. jula vidjeti kakve će biti ekonomske posljedice, ko će imati više štete, a ko koristi.
Predsjednik SP-a i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić rekao je da poslije 20 godina može reći da su brojne države u regionu riješile svoja važna državna i nacionalna pitanja i da tačno znaju gdje idu i gdje se nalaze i da to samo BiH još ne zna.
Hrvatska je 2003. podnijela zahtjev za članstvo, 2005. otvoreni su pregovori, koji su okončani 2011. godine.
Cijelu manifestaciju ulaska u EU, od puteva prolaska delegacija do Jelačićevog trga i Gornjeg grada juče je u Zagrebu obezbjeđivalo oko 1.000 policajaca iz zagrebačke i drugih policijskih uprava. Ukupni troškovi proslave, koji će biti saopšteni poslije manifestacije, procijenjeni su na oko 810.000 evra.
Granični režim
Granični režim između BiH i Hrvatske od danas je pooštren, pa se u susjednu zemlju više ne može preći sa ličnom kartom, već je za to potreban biometrijski pasoš. Sve vrste prelaska nisu moguće preko svih graničnih prelaza, kako je to bio slučaj do sada. Tako će prelazak za sve vrste saobraćaja i robe, kao i sa onom robom koja zahtijeva inspekcijsku kontrolu, biti moguć preko prelaza Gradiška, kao i preko prelaza Bijača koji je od danas u funkciji i koji ima pet ulaznih i pet izlaznih traka, te potrebne objekte za carinsku i inspekcijsku kontrolu.
Mnogi građani Srpske i dalje se interesuju sa kojim dokumentima mogu preći granicu i koliko mogu prenijeti namirnica, a najveći problem u Gradišci predstavljaju kamioni koji prave kilometarske gužve, a koji će od danas biti odvojeni od putničkog saobraćaja. Iz hrvatske granične policije poručuju da neće biti pooštrenih mjera pregleda za građane BiH, već da će njihovi graničari raditi preglede kao i do sada. Glas Srpske
