ZAGREB, Vlada hrvatskog premijera Zorana Milanovića se opredjelila za prve od najavljenih radikalnih mjera od kada je prije dva mjeseca stupila na dužnost.
U pitanju su povećanje poreza, štedljiviji budžet, uvođenje reda u poslovanje privrednih subjekata i investicioni plan čiji bi nosioci bila javne preduzaća.
Od marta će se primjenjivati zakon o PDV-u kojim se PDV uvećava sa sadašnjih 23 na 25 odsto, što znači da je među najvišim u Evropi, uz izuzetke za bijeli šećer, ulje, mast, dječju hranu i vodu za piće, gdje je 10 odsto.
Početkom idućeg mjeseca počinje i primjena zakona o porezu na profit kojim se oporezuju dividende u iznosu većem od 12.000 kuna (1.585 evra) i zakon o porezu na dohodak kojim se neoporezivi dio plate povećava na 2.200 kuna (290 evra), a penzije na 3.400 kuna (449 evra).
Zakon o porezu na profit u javnosti je već kritikovan, zbog toga što osim stopa od 15, 25 i 40 odsto vlada nije uvela i stopu od 45 odsto za vrlo visoke plate.
Iako je najavljen, vlada je za sada odustala od poreza na imovinu, prije svega nekretnine, uglavnom zbog nerješenog kompjuterskog uvida u zemljišne knjige i nepostojanja ličnog identifikacionog broja za mnoge građane.
Stopa doprinosa za zdravstvo od 1. maja biće, međutim, smanjena sa sadašnjih 15 na 13 odsto, što bi trebalo, u izvjesnoj mjeri, da utiče i na konkurentnost preduzeća.
Vlada Hrvatske će nastojati da u svom mandatu od 1.778.000 dužnika naplati što više poreza, od toga od pravnih lica do 25,8 milijardi kuna (3,41 milijardu evra).
Vlada nastoji da otpuštanja, bar u javnom sektoru, bude što manje, ali će se zaposleni biti prinuđeni da se odreknu raznih beneficija koje su do sada uživali, počev od plaćanja prekovremenog rada za službenike do ukidanja božićnica (dodatak na platu u decembru) i regresa, što je vidljivo i budžetu, u kome su smanjeni rashodi za zaposlene za 1,5 milijardu kuna.
Budžetom se, inače, za ovu godinu predviđaju prihodi u iznosu od oko 108,9 milijardi kuna (14,37 milijardi evra) i rashodi od 118,8 milijardi kuna (15,56 milijardi evra).
Novi budžet za većinu korisnika predviđa manje para nego lani, a među većim gubitnicima su ministarstva finansija, zdravlja, poljoprivrede, saobraćaja i obrazovanja.
Hrvatska privreda će se ove godine suočiti i sa izazvoima koji dolaze spolja. Jedan od takvih problema je odluka vlade da “udari” sankcije Siriji, gdje energetska kompanija INA ima poslove velike vrijednosti. Drugi problem je nešto dugoročniji, ali ne i manje važan, a nastaće nakon ulaska Hrvatske u EU 1. jula 2013, jer će tada nova članica Unije morati da izađe i će iz CEFTA 2006 Sporazuma. Tanjug