BEOGRAD, Ukupna robna razmjena Srbije i Hrvatske u proteklih osam godina uvećana je za više od sedam puta i postoji veliki prostor za njeno unapređenje.
U prvih pet mjeseci 2010. robna razmjena dvije države iznosila je oko 244,4 miliona dolara, što je za 4,96 odsto više u odnosu na isti period 2009.
Srbija je zabilježila deficit od 30,7 miliona dolara, jer je izvoz u Hrvatsku iznosio 106,86 miliona, što je rast od 7,5 odsto u odnosu na 2009, a uvoz iz te susjedne zemlje povećan za 3,1 odsto i dostigao je oko 137,5 miliona.
U ukupno ostvarenoj robnoj razmjeni Srbije sa svijetom, Hrvatska je zauzimala 10. mjesto u 2009, sa ukupnim obimom prometa od 689 miliona dolara. U ukupnom ostvarenom izvozu Srbije Hrvatska je na 10. mjestu, a po visini uvoza iz zemalja svijeta, ostvareni uvoz iz Hrvatske u 2009. svrstao je ovu zemlju na 11. mjesto.
Hrvatska je u 2009. godini, zbog uticaja svjetske krize, imala pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9,2 odsto, deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa svijetom od oko 10,7 milijardi dolara, jer je izvoz iznosio oko 10,5 milijardi dolara, a uvoz 21,2 milijarde dolara. Prema zvaničnim statističkim podacima za prošlu godinu, Hrvatska je imala inflaciju od 2,4 odsto, spoljni dug od oko 44,6 milijardi evra, stopu nezaposlenosti od 14,9 procenata i prosječan BDP od 14.222 dolara po glavi stanovnika.
Prema podacima dobijenih od srpske Agencije za privatizaciju i Narodne banke Republike Hrvatske, susjedna država je jedna od značajnijih zemalja-učesnika u privatizaciji u Srbiji. Naime, u periodu od 1999. do 2008. direktne investicije hrvatskih preduzeća u Republici Srbiji su iznosile su oko 500 miliona evra.
To je preko 19 odsto ukupnih hrvatskih ulaganja u inostranstvo, čime je Srbija zauzela drugo mjesto u ulaganjima Hrvatske u inostranstvu poslije Holandije, a Hrvatska šesto mjesto kao strani ulagač u Srbiji.
Prema podacima PKS, srpski izvoznici u Hrvatsku nailaze na probleme poput zahtjeva carinskih organa da se u proizvođačke specifikacije, koje spadaju u poslovnu tajnu, tačno unese normativ utroška materijala za ove proizvode, a otežana je i registracija lijekova i proizvoda za zaštitu bilja iz Srbije.
Hrvatska uvodi nove standarde za pojedine poljoprivredne proizvode, ali se još ne očekuje da budu striktno odmah primjenjeni u njihovom prometu sa Srbijom. Naime, ova zemlja još nije članica Evropske unije (EU), a imajući u vidu značajan obim prometa ovih proizvoda u trgovini Srbije i Hrvatske.
Mnoge hrvatske firme su zainteresovane za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije, a u vezi sa tim, dat je pozitivan signal iz Zagreba, kada je riječ o kupovini proizvoda koji se proizvode u objektima koji nisu na spisku EU.
Jedno od važnih međusobno nerješenih problema je pitanje imovine i rješavanje imovinskih prava, poslije Sporazuma o sukcesiji. Prema podacima Direkcije za imovinu Republike Srbije, vrijednost zgrada, stanova, odmarališta nekadašnjih srpskih preduzeća, ali i lokalnih samouprava u Hrvatskoj u trenutku raspada SFRJ, iznosila je oko 1,8 milijardi evra, a hrvatskih u Srbiji oko 800 miliona evra. Tanjug