ZAGREB, Ukupan hrvatski spoljni dug krajem jula spustio se na 40,1 milijardi evra, ili 80 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci središnje banke, koje su analizirali makroekonomisti Raiffeisena. 
“U julu je zabilježen uzastopni pad bruto inostranog duga na godišnjem nivou, koji traje od decembra 2015. Tako je u odnosu na kraj drugog tromjesečja 2017. godine spoljni dug za 97 milijuna evra niži, smanjivši se za 0,2 posto”, stoji u današnjim analizama Raiffeisena.
Iako je tokom prvih šest mjeseci ove godine ukupan nivo spoljnjeg duga povećana za 73 miliona evra, što je 0,2 posto više u odnosu na kraj prošle godine, u usporedbi s krajem prvog tromjesečja spoljni je dug na kraju jula bio manji za pola milijarde evra. To je prvenstveno posljedica smanjenja spoljnjeg duga središnje banke, koji se spustio na 1,3 milijardi evra. Istodobno, komentarišu stručnjaci Raiffeisena, neto inostrani dug središnje države blago je povećan za 0,1 milijardi evra. Kod poslovnih banaka i ostalih domaćih sektora nije bilo značajnijih promjena u iznosu neto inozemnog duga u odnosu na prvo tromjesečje, ističu u Raiffeisenu.
“Na razini cijele 2018. očekujemo nastavak trenda godišnjeg pada bruto inozemnog duga i poboljšanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti. Pritom bi smanjenje trebalo biti podržano smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora. Uz predviđeni gospodarski rast očekujemo da bi se omjer inozemnog duga u BDP-u krajem godine mogao spustiti ispod razine od 80 posto”, zaključuju makroekonomisti Raiffeisena.