ZAGREB, Može li Hrvatska izbjeći bankrot – to je pitanje o kojem raspravljaju ekonomisti, nudeći dva scenarija za izlazak iz katastrofalne situacije: fiskalni rez i obezbjeđivanje desetak milijardi kuna ili devalvaciju kune i reprogram duga.
Iz Evropske komisije su poručili da Hrvatska, prema svim pokazateljima, ostaje u recesiji, i procijenili da će sve druge države u regiji “rasti”.
Ukupni prihodi budžeta u aprilu dostigli su 9.795 milijardi kuna, a mjesečni manjak na kraju prvog kvartala sveo se na 204 miliona kuna. Problem je što se jaz između prihoda i rashoda budžeta od 2009. godine ne smanjuje.
Bilten Hrvatske narodne banke pokazuje da se taj raskorak u 2013. jako proširio.
Umjesto da se deficit državnog budžeta smanjuje, a razmak između krivulja koje pokazuju prihod i rashod države sužava, on je u ovoj godini nastavio da se silovito širi.
Prošle, 2013. godine, Hrvatska je postala član EU, pa je Evropska komisija stavila Zagreb u proceduru za otklanjanje prekomjernog deficita, s nalogom da u 2014. smanji deficit za 2,3 odsto, a u iduće dvije godine za po jedan odsto BDP-a.
U izmijenjenom budžetu za 2014. godinu za sanaciju zdravstva trebaće 3,2 milijarde kuna, a doprinos Hrvatske EU biće udvostručen sa 1,8 milijardi kuna lani na 3,6 milijardi kuna.
Najgore od svega je što pad potrošnje i razduživanje privatnog sektora u Hrvatskoj ni šest godina od izbijanja finansijske krize nisu zaustavljeni.
Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska stvara godišnje oko pet odsto deficita budžeta u ekonomiji čija je potencijalna stopa rasta BDP-a niža od potrebne za otplatu samo kamata (tri odsto rasta realnog BDP-a).
Za potrebe servisiranja duga i deficita, država će trebati da dodatno “namakne” oko šest milijardi kuna godišnje. Dva su potencijalna izvora: porez na imovinu ili zadiranje u penzije.
Prva mogućnost za bijeg od bankrota jeste radikalno i brzo fiskalno prilagođavanje situaciji, plus reforme sa popratnim posljedicama u minimalnom iznosu od oko tri odsto BDP-a ili desetak milijardi kuna.
Ekonomisti tvrde da je vlada ovo morala da učini još na početku mandata, ali je izbjegla taj potez.
Druga mogućnost je devalvacija valute, reprogram javnog, odnosno inostranog duga, uz asistenciju Brisela i rekonstituciju društva.
To je, smatraju ekonomisti, sada najizglednija i posljednja mogućnost koju hrvatske vlasti još imaju na raspolaganju. Srna