ZAGREB, Prezaduženi Hrvati bi uskoro mogli dobiti mogućnost proglašenja ličnog bankrota, najavljeno je iz ministarstva pravde.
Tačan datum donošenja zakona koji bi propisivao uslove i način proglašavanja bankrota za sada se još ne zna, ali to sigurno neće biti prije jeseni.
Po riječima Ozrena Matijaševića, predsjednika Hrvatskog udruženja sindikata, oko 10.000 hrvatskih građana ne može otplaćivati svoje dugove, ali je po nekim procjenama ta cifra i do 30.000.
Iz ministarstva ističu i to da će se ideje za zakon o ličnom bankrotu tražiti u slovenačkom i belgijskom modelu jer su procjenjeni kao najprimjenjiviji za hrvatske prilike.
Slovenački model, star četiri godine, najbolji je uzor i za Matijaševića koji se već nekoliko godina, kao i dio javnosti, zalaže za uvođenje ličnog bankrota.
Institut ličnog bankrota je zadnje rješenje, nakon što se utvrdi da ne postoje druge mogućnosti za izlazak iz dugova, i to podrazumijeva da dužnik na neko vrijeme gubi samostalnost u vođenju ličnih finansija i dobija staraoca, odnosno stečajnog upravnika koji upravlja svom njegovom imovinom i računima.
Stečajni upravnik upravlja imovinom dužnika dok ne otplati sve dugove, ali i određeno vrijeme nakon toga kontroliše njegove finansije i može upravljati njima, naročito hoće li se i pod kojim uslovima to lice ubuduće zaduživati, dok se ne pokaže kako je ono sposobno da nastavi da vodi finansije samostalno.
Tek tada, ima pravo i na to da ponovo zatraži izdavanje kartica ili kredit u banci. Prezaduženi građani, čija imovina doseže okvire dugova mogli bi sjesti s povjeriocima u centrima za mirenje ili se u neformalnom kontaktu riješiti duga.
Naredna mjera bila bi pokretanje sudskog postupka ličnog bankrota, a za takve slučajeve bi se uveli posebni staraoci iz redova javnih bilježnika (notara) i licenciranih advokata čiji bi zadatak bio da brinu o daljem poslovanju građanina nakon bankrota.
Značajnom broju građana institut ličnog bankrota bio bi spas, iako se njime ne podrazumijeva brisanje dugova, već stvaranje uslova za njihovu otplatu, uz mogućnost da dužnik ipak zadrži prihode dovoljne za pokriće osnovnih životnih potreba.
Prilikom ličnog bankrota sva imovina dužnika, što uključuje i stan ili kuću u kojoj živi, mogu biti prodati, kao i automobil, skuplja odjeća, nakit i slično.
Dužniku ostaju tek namještaj, dio odjeće i lični predmeti. Može zadržati i automobil, ali samo ako dokaže da mu je nužan za posao, ili eventualno zbog bolesnog djeteta ili člana familije.
Od prodaje imovine otplaćuju se dugovi, a ako to nije dovoljno, radi se plan dalje otplate na osnovu postojećih prihoda. Od dužnika se traži da pokuša naći i dodatne izvore prihoda, odnosno dodatni posao.
Slovenački zakon
Slovenački zakon zasniva se na američkom modelu. Stečaj može pokrenuti i dužnik i povjerilac, a vodi se na sudu, pri čemu je stečajni upravnik staratelj građana u problemima. Imovina se prodaje, a nenaplaćeni dugovi opraštaju. Naravno, dugovi neće biti otpisani zauvjek.
U Sloveniji postoji period od dvije do pet godina u kome se može oduzimati i 60 odsto prihoda za podmirenje dugova. Lice koje je proglasilo bankrot u Sloveniji, jednom kad on završi, ne može ga ponovo proglasiti narednih deset godina.
Podsjetimo, krajem aprila zbog neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj je bilo blokirano 211.048 građana, čiji je ukupni dug iznosio 13,62 milijardi kuna (1,81 milijardi evra). Tanjug