BEOGRAD, Ako u Hrvatsku ove jeseni ode sav rod sa oko 6.000 zasijanih hektara na kojima proizvodnju nisu ugovorili srpski prerađivači, a po svoj prilici će se to i dogoditi, ta zemlja će od srpske šećerne repe proizvesti oko 50.000 tona šećera ili gotovo četvrtinu svoje izvozne kvote za zemlje EU.
– Prema našim informacijama, šećerana iz Osijeka je sa proizvođačima, uglavnom iz Bačke, ugovorila proizvodnju na preko 3.000 hektara, a šećerana iz Županje sa ratarima iz Srema na oko 1.000 – kaže dr Olga Čurović, direktor Poslovne zajednice za industrijsko bilje.
Za kilogram repe iz ovogodišnjeg roda, srpske šećerane svojim kooperantima, sa kojima su, inače, ugovorile proizvodnju na oko 50.000 hektara (lani su ugovorene površine bile za čak 25.000 veće), u zavisnosti od kvaliteta, plaćaju između 3,6 i četiri dinara. Hrvatski prerađivači repe, kaže sagovornica „Novosti“, na to dodaju najmanje jedan dinar, što slobodnim proizvođačima, uz prosječan rod od 50 tona, koji se očekuje ove godine, donosi solidnu dodatnu zaradu od oko 50.000 dinara po hektaru.
– Tačno je da smo i mi sa partnerima iz Hrvatske za ovu godinu ugovorili proizvodnju repe na 2.000 hektara, ali smo, u međuvremenu, smanjili na 1.000 hektara – kaže za Novosti Petar Matijević, vlasnik novosadske kompanije „Matijević“.
Prema riječima dr Lazara Kovačeva, rukovodioca odjeljenja za šećernu repu novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, rod sa oko 50.000 hektara na kojima su naše šećerane ugovorile proizvodnju, biće dovoljan za proizvodnju svega 350.000 tona šećera što je za čak 142.000 tona manje nego u 2010.
– Ovogodišnja proizvodnja neće biti dovoljna i da bi se ispunila izvozna kvota od 180.000 i zadovoljile domaće potrebe koje se kreću oko 200.000 tona – kaže Kovačev. – Na sreću, tu su prošlogodišnje zalihe od 50.000 tona, pa će šećera u Srbiji, ipak, biti dovoljno.
Otišle dvije trećine
Šećerna repa u Hrvatsku svakodnevno ide i sa gazdinstva u Ratkovu, nadomak Odžaka koje je, kako su „Novosti“ u više navrata pisale, vlasništvo „Žito grupe“ iz Osijeka.
– Pokušavali smo da to spriječimo, ali nismo naišli na podršku državnih organa – kaže Nenad Ilić, lider malih akcionara tog preduzeća. – Na 420 hektara repa je, inače, rodila kao nikad, prosječan prinos je gotovo 60 tona, a digestija skoro 20 odsto, ali su već dvije trećine otišle u Hrvatsku.
Kvote
Hrvatska kvota za izvoz šećera, kaže Čurovićeva, iznosi 213.000 tona, što je znatno više od onog što su zemlje EU spremne da kupe od Srbije. – Realno, Hrvatska nema proizvodnju repe ni za ispunjavanje naše izvozne kvote od 180.000 tona šećera – dodaje ona. – Stoga je nejasno po kojim kriterijumima im je određena kvota veća od one koja važi za nas. Novosti