ZAGREB – Hrvatska privreda vratiće se na nivo od prije krize izazvane korona virusom tek za tri godine, upozorava se u novim prognozama londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU), grupe stručnjaka okupljene oko nedjeljnika The Economist.
Prema njihovim prognozama, povratak hrvatske ekonomije na nivo na kojem je bila 2019. godine moguć je tek u 2023. godini.
Početak oporavka od koronakrize, kako ocjenjuju, može da se očekuje već u sledećoj godini, ali će taj popravak biti umjeren, odnosno sporiji od očekivanog.
U analizi se ukazuje da je Hrvatska jako zavisna od turizma, a u toj djelatnosti se ne očekuje brz oporavak, odnosno povratak na nivo na kojem je bila prije izbijanja krize koju je izazvala pandemija korona virusa. Te su prognoze su u saglasnosti sa upozorenjima svjetskih ekonomista da će upravo turizam biti najteže pogođen koronakrizom i da će oporavak u toj djelatnosti trajati godinama, a da bi ponašanje i zahtjevi turista u pojedinim segmentima mogli čak i trajno da se promjene.
“Očekujemo da će potrošači ostati oprezni kada je riječ o putovanjima u ovoj godini, kako zbog straha od zaraze, tako i zbog smanjenog raspoloživog dohotka tokom recesije“, objašnjava za zagrebački portal Index.hr Prijanti Roj, analitičarka EIU-a koja pokriva Hrvatsku.
Ona smatra da Hrvatsku u ovoj godini očekuje snažan pad privredne aktivnosti. Posebno bi problematičan mogao da bude drugi kvartal u kojem je hrvatska privreda bila “zaključana” oko mjesec i po dana.
Kako navodi Index, mjere zatvaranja dovele su brojna hrvatska preduzeća do kraha, ili barem do ruba provalije, a u tom je razdoblju bez posla je ostalo oko 50.000 radnika. Počelo je i smanjivanje plata zaposlenima u hrvatskim firmama.
Postupno “otključavanje” hrvatske privrede omogućilo je kakvu-takvu turističku sezonu na Jadranu, ali ona će, ocjenjuju u EIU, biti slaba. Osim toga, Hrvatska od kraja juna bilježi nove, razmjerno velike brojke novooboljelih od korona virusa.
Posljedice krize, ističu u EIU-u, osjetiće se u brojnim segmentima – od smanjenja osobne potrošnje, preko pada investicija, turizma i trgovine, pa do eksplozije budžetskog deficita i javnoga duga u ovoj godini.
“U 2020. godini očekujemo snažan pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 8,6 odsto. Djelimičan oporavak očekujemo u 2021. godini, ali povratak privrede na nivo od prije krize, odnosno na nivo iz 2019. očekujemo tek u 2023. godini“, zaključuju u EIU.
Nove prognoze EIU u dijelu pada privredne aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini nešto su blaže od onih koje je nedavno iznijela Evropska komisija. U Briselu su nedavno ocjenili da Hrvatska u 2020. može očekivati pad BDP-a od čak 10,8 odsto.
Razlog za tu razliku Index vidi u očekivanju EIU da će turizam i u trenutnom obimu u ovoj godini dati određeni doprinos hrvatskoj privredi.
Tanjug
