FRANKFURT – Evropska centralna banka (ECB) bi ove sedmice mogla dodatno smanjiti kamatne stope, jer zabrinutost za ekonomiju nadmašuje inflatorne pritiske.
Novo smanjenje moglo bi dovesti ključnu referentnu stopu, odnosno depozitnu olakšicu, na 2,5 odsto, nakon prošlogodišnjeg smanjenja od ukupno jedan procenat i dodatnog rezanja od 0,25 odsto u januaru.
Brzi indeks potrošačkih cijena za mart, koji bi trebao biti objavljen ove sedmice, poslužiće kao ključni ekonomski pokazatelj za odluku ECB-a o kamatama. Inflacija u eurozoni porasla je četvrti mjesec zaredom na 2,5 odsto u januaru, jer je hladno vrijeme povećalo potražnju za energijom i podiglo cijene. Ipak, predsjednica ECB-a Kristin Lagard izjavila je da je inflacija na putu da dostigne cilj od dva odsto u srednjoročnom periodu, ali i upozorila da će ekonomija eurozone “ostati slaba u bliskoj budućnosti”.
Očekuje se da će godišnja inflacija u februaru pasti na 2,3 odsto, jer su cijene energije opale usljed blažeg vremena. Osnovna inflacija, koja isključuje nestabilne kategorije poput energije i hrane, procjenjuje se na 2,6 odsto u februaru, što je pad sa 2,7 odsto u januaru. Ovi podaci mogli bi dodatno ojačati argumente za novo smanjenje kamatnih stopa ECB-a. Prema konsenzusnoj prognozi Reutersa, očekuje se da će centralna banka smanjiti stope za još 50 baznih poena nakon ovog sedmičnog rezanja, što bi depozitnu stopu dovelo na dva odsto do kraja godine.
Odluka ECB-a o kamatnim stopama, koja će biti donesena na sastanku zakazanom za 6. mart, dolazi u trenutku kada SAD uvode nove carine – 25 odsto za Kanadu i Meksiko, dok je američki predsjednik Donald Tramp odlučio dodati dodatnih 10 odsto na kinesku robu, podižući ukupnu uvoznu tarifu na 20 odsto. Ove mjere mogle bi značajno uticati na evropsku ekonomiju, koja je snažno povezana sa globalnim tržištima.
Tramp je takođe zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto na uvoz iz EU, što bi dodatno usporilo rast u eurozoni, koja je stagnirala u posljednjem kvartalu 2024. godine. Institut Kiel procjenjuje da bi ove carine mogle smanjiti realni bruto domaći proizvod (BDP) EU za 0,4 odsto u prvoj godini. Prema Evropskoj komisiji, carine od 25 odsto samo na čelik i aluminij uticale bi na izvoz vrijedan 28 milijardi evra.
Njemačka i Francuska, dva najveća evropska gospodarstva, zabilježile su pad BDP-a u posljednjem kvartalu 2024. godine. Njemačka ekonomija smanjila se drugu godinu zaredom, dok su visoke cijene energije, usljed rata u Ukrajini, dodatno opteretile njen industrijski sektor. Njemački proizvođači automobila, koji su već pod pritiskom, bili bi posebno pogođeni Trampovim carinama.
Vrijednost evra pala je krajem prošle sedmice na 1,0375 u odnosu na američki dolar, što je najniži nivo od 13. februara. Trampove carinske prijetnje dodatno su ojačale dolar, podstaknute očekivanjima rastuće inflacije. Tržišni analitičari predviđaju mogućnost da odnos evra i dolara dođe do pariteta tokom godine.
Ipak, evropska tržišta akcija bilježe bolji rezultat od američkih – indeks Euro Stoxx 600 porastao je za gotovo 10 odsto, dok je njemački DAX skočio za 13 odsto, u poređenju sa rastom S&P 500 od samo 1,5 odsto. Očekivanja nižih kamatnih stopa bila su ključni faktor koji je podržao rast evropskih berzi.
Osim toga, evropske odbrambene kompanije su zabilježile rast od kada je Tramp pokrenuo mirovne pregovore s Rusijom i pozvao evropske zemlje da povećaju vojnu potrošnju, što je dodatno podstaklo pozitivna kretanja na tržištima. Bankar.me/Finansije.hr