ZAGREB – Pandemija virusa korona gurnula je Hrvatsku u vjerovatno najdublju privrednu krizu od samostalnosti, a oporavak neće biti ni brz ni lak.
To proizlazi iz ocjena stručnjaka Hrvatske narodne banke (HNB), koji su u novom broju publikacije Finansijska stabilnost analizirali uticaj krize u vezi s koronom na hrvatsku privredu.
Prema njihovim procjenama, Hrvatsku u ovoj godini očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9,7 odsto, što će biti, kako ističu, najveće smanjenje privredne aktivnosti od osamostaljenja Hrvatske, prenosi portal Index.
Kako je navedeno, snažan udarac pretrpiće kako robni izvoz i turizam, tako i investicije preduzeća i potrošnja u domaćinstvima, kao i tržište rada.
“Pandemija virusa korona prekinuće petogodišnje razdoblje kontinuirane ekspanzije u kojem je domaća privreda rasla po prosječnoj realnoj stopi od 2,9 odsto, koja je zabilježena i 2019. godine”, upozorava se u publikaciji hrvatske centralne banke.
Kriza u vezi s koronom je već devastirala i hrvatske javne finansije. Posljedice krize biće pad državnih finansija u minus, pa u HNB-u očekuju da će Hrvatska u ovoj godini imati manjak u budžetu od 6,8 odsto BDP-a. Poređenja radi, u prošloj godini višak u budžetu bio je 0,4 odsto BDP-a.
Znatan rast u ovoj godini imaće i javni dug, kojim će biti finansiran budžetski manjak, pa bi iznos duga države do kraja godine mogao dostići 86,7 odsto BDP-a, prognoziraju u HNB-u. Podsjeća se da je javni dug prošle godine iznosio 73,2 odsto BDP-a.
Kada je riječ o ostatku godine, i u Hrvatskoj će sve zavisiti od situacije s virusom korona i od toga da li će biti pronađen lijek i vakcina.
U HNB-u upozoravaju da bi eventualni novi talas epidemije u drugom dijelu godine vjerovatno doveo do uvođenja novih mjera ograničavanja poslovanja, iako bi one najvjerovatnije bile blaže od onih koje su bile uvedene proljetos.
Takođe, upozoravaju da bi se nastavak otežanog kretanja preko granica nepovoljno odrazio na privredna kretanja u Hrvatskoj.
“I bez ponovnog uvođenja karantina, nastavak i eventualno pojačavanje pandemije doveli bi do neizvjesnosti i straha, a oporavak privredne aktivnosti dodatno bi bio odložen, što bi moglo smanjiti i potencijalni rast u srednjem roku i osjetno produžiti povratak privredne aktivnosti u Hrvatskoj na nivo koji je imala prije pandemije”, poručuju iz HNB. Tanjug
