HNB: Kako je BLB, uistinu, preuzimao HAAB

ZAGREB, Iz Hrvatske narodne banke danas su demantovali i nazvali neistinitom izjavu bivšeg bavarskog premijera Edmunda Stoibera za tjednik “Der Spiegel”, prenesenu i u hrvatskim medijima, kojom se insinuira nečasno ponašanje Hrvatske narodne banke i njenog guvernera u slučaju preuzimanja Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb (HAAB) od strane Bayerische Landesbank (BLB) iz Muenchena 2007. godine.

HNB i guverner Željko Rohatinski nisu imali, kao što sugeriše ta izjava, jedan stav za javnost, a sasvim drugačiji u kontaktima s njemačkom bankom, ističe se u saopštenju hrvatske centralne banke.

“Neistinita je izjava g. Stoibera da je BLB saglasnost za preuzimanje već dogovorio s HNB-om, u času kad se g. Stoiber ‘zaigrao’ uplitanjem u ovaj slučaj, obraćajući se pismom drugim institucijama hrvatske vlasti i javnom izjavom u Splitu 20. avgusta 2007. godine, nakon susreta s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom. Činjenice i dokumenti govore drugačije”, navode iz HNB-a iznoseći slijed događaja.

BLB je prvi zahtjev kojim traži potrebnu saglasnost HNB-a za indirektno preuzimanje HAAB-a predao HNB-u putem svog pravnog zastupnika 30. maja 2007. Nakon obrade zahtjeva, Savjet HNB-a, kao najviše tijelo centralne banke koje o takvih zahtjevima donosi konačnu odluku, raspravljao je o tome 11. jula 2007.

Zbog neprihvatljivog postupanja BLB-a u poznatom slučaju Riječke banke, ali i zbog obrazloženja zahtjeva u kojem se navodi da u poslovanju HAAB neće biti nikakvih promjena, zahtjev je ocijenjen neprihvatljivim.

U skladu sa stavom velike većine članova Savjeta, guverner HNB-a donio je rješenje o odbijanju zahtjeva, te je o tome objavljeno i uobičajeno saopštenje za javnost (još uvijek dostupno svim zainteresovanim, na hrvatskom i engleskom jeziku, i na web stranici HNB-a). Ta odluka bila je konačna i nepromjenjiva.

Napominjući da zakonski propisi dopuštaju podnosiocu odbijenog zahtjeva da podnese novi zahtjev, koji će biti usaglašen s važećom regulativom i kriterijima centralne banke, iz HNB-a navode da je s takvom namjerom BLB nakon spomenute odluke zamolio za razgovor u HNB-u i sastanak s guvernerom i još nekim vodećim ljudima HNB-a održan je 17. srpnja 2007.

Na tom sastanku stavovi HNB-a u odnosu na zahtjev BLB-a nisu nimalo promijenjena, nego su predstavnicima njemačke banke samo pobliže iznijeti razlozi zbog kojih im je preuzimanje HAAB-a odbijeno i uslovi koje bi morali ispuniti u novom zahtjevu, da bi se o njemu moglo odlučivati. Nikakvog dogovora ni sporazuma kojim bi se HNB obvezivao na saglasnost ni tom prilikom nije bilo, ističu iz hrvatske centralne banke.

Uostalom, napominju, da je dogovor o kakvom govori Edmund Stoiber već postojao, zbog čega bi se on, nakon susreta s bivšim premijerom Sanaderom u Splitu, 19. kolovoza 2007., upuštao u javni politički pritisak na HNB, pa i na Hrvatsku, dajući izjavu neprimjerenu svojoj funkciji i omalovažavajuću za nezavisnu centralnu banku jedne suverene države, a uz to i neistinitu, “da je siguran da će HNB povući svoj veto” te ističući, prema nedemantovanim izvještajima medija, da je “poslao dopis HNB-u u kojem je naglasio da veto može nepotrebno pogoršati dobre odnose između Bavarske i Hrvatske”.

Uzgred rečeno, dodaju, takav dopis u HNB nije nikad stigao, ali je, prema saznanjima HNB-a, upućen na neke druge visoke adrese u Hrvatskoj, kako bi se pojačao politički pritisak na centralnu banku.

S obzirom da pritisci na HNB nisu dali željenog učinka, za preuzimanje HAAB-a njemačkoj banci nije preostao drugi način nego da podnese novi zahtjev bitno drugačijeg sadržaja nego što je bio prvi. Novi zahtjev BLB-a primljen je u HNB-u 28. avgusta 2007., a prethodno je objavljeno i javno izvinjenje BLB-a štedišama Riječke banke i hrvatskoj javnosti zbog načina napuštanja te banke čim je zapala u teškoće.

U novom zahtjevu, ističu iz HNB-a, u cijelosti su ispunjeni uslovi i preuzete obaveze postavljene od strane hrvatske centralne banke, počevši od “čišćenja” bilanse, realnije procjene potencijalnih gubitaka i odgovarajuće dokapitalizaciju HAAB-a preko promjene upravljanja rizicima i jačanja unutrašnje kontrole do promptnog provođenja smjernica centralne banke koje se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Na osnovu takvog sadržaja novog zahtjeva – a ne zbog političkih pritisaka ili bilo kakvih “zakulisnih” sporazuma u kojima bi učestvovao HNB i njegov guverner – na sjednici Savjeta HNB-a održanoj 12. septembra 2007. godine novi zahtjev BLB-a dobio je saglasnost. O razlozima takve odluke javnost je i tada opširno obaviještena, naglašavaju iz HNB-a.

A da su zahtjevi HNB-a prema BLB-u i ustrajavanje na njihovom ispunjenju bili opravdani, napominju iz HNB-a, najbolje pokazuje činjenica da Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb posluje zdravije nego prije, ostajući stabilna i visoko kapitalizovana i u aktualnoj finansijskoj krizi međunarodnih razmjera, koja je i u njenoj austrijskoj matičnoj banci i kod krajnjeg njemačkog vlasnika BLB-a razotkrila velike probleme i gubitke.