SARAJEVO, Neuspješna privatizacija ugasila je 28 firmi u Federaciji BiH i samo u četiri kantona bez posla ostavila više od 3.000 radnika. Broj ugašenih radnih mjesta od početka privatizacije je mnogo veći, jer ovi podaci, navedeni u nedavno objavljenom izvještaju Agencije za privatizaciju FBiH (APF) o kontrolama izvršenja obaveza kupaca do 30. juna ove godine, ne sadrže informacije iz pet kantonalnih agencija koje ih nisu dostavile.
Prema podacima dostavljenim APF, u stečaj je otišlo 13 firmi iz Zeničko-dobojskog, sedam iz Unsko-sanskog, pet iz Tuzlanskog, te tri iz Sarajevskog kantona, dok u Livanjskom kantonu nije pokrenut nijedan stečaj nakon propale privatizacije.
Zijad Hasanhodžić, direktor Agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona, naglasio je da su ovi stečajevi posljedica izbora loših kupaca.
“Pravno i formalno ponude budu ispravne, kupci često ispune obaveze iz ugovora, ali nakon toga nemaju znanja i novca da podrže investicijski ciklus. Ono što je moguća varijanta je da ih ne interesuje djelatnost firme, nego nekretnina i kada ispune obaveze sami pokreću stečaj i potražuju imovinu kupljenih preduzeća preko drugih firmi da bi došli do nekretnina”, rekao je Hasanhodžić i dodaje da su kontrole ispunjenja obaveza kupaca rigorozne.
Njegov kolega iz Kantona Sarajevo Nazmija Pipić tvrdi da je većina firmi koje su ušle u proces privatizacije i ranije bila zrela za stečaj, a da je njihova prodaja bila posljednji pokušaj da budu spasene. Jedan od primjera takve privatizacije je sarajevska fabrika slatkiša “Sarabon” u kojoj je stečaj pokrenut krajem 2006. godine – šest mjeseci nakon raskida ugovora s kupcem. Pet godina prije toga Agencija za privatizaciju je utvrdila da je kupac ispunio sve obaveze da bi 2006. godine zaključila da ipak nije.
Izjavu Miralema Galijaševića, premijera ZDK, u kojem je otvoreno najviše stečajeva u privatizovanim firmama, nismo uspjeli dobiti, kao ni nadležnih u kantonalnoj Agenciji za privatizaciju. Takođe nismo uspjeli doći do komentara direktora Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog kantona Samira Ćatovića.
Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH, ističe da je mnogo više od navedenih 28 firmi završilo u stečaju i da su hiljade radnika ostale bez posla. Biber očekuje da će još privatizovanih preduzeća biti likvidirano.
“Za to su najodgovorniji oni koji su omogućili da u privatizaciji učestvuju kupci koji nemaju programe i sredstva da pokrenu proizvodnju”, kazao je Biber.
Samo u Unsko-sanskom kantonu, kako je kazao predsjednik Kantonalnog odbora SSS BiH Muhamed Mahmutović, bez posla je zbog stečaja uzrokovanog neuspješnom privatizacijom, ostalo više od 2.500 radnika.
“Neke firme su dva-tri puta bezuspješno prodavane. Najodgovorniji za te neuspjehe su oni koji su donijeli Zakon o privatizaciji, jer su izabrane loše metode, a potom i oni koji su prodavali preduzeća, dakle vlade i agencije. Agencija za privatizaciju nije vodila računa o bonitetu kupaca, nije dovoljno pratila izvršavanje ugovora, išlo se u prolongiranje rokova i to je dovelo do toga da su firme propadale”, rekao je Mahmutović.
Naveo je primjer “Kombiteksa”, koji je prije rata imao više od 4.000 radnika, ali je otišao u stečaj, kao i skoro cijela drvna industrija koja je bila nosilac razvoja ovog kantona, a danas je od nje ostalo nekoliko privatnih pilana.
Firme u stečaju nakon privatizacije
U Tuzlanskom kantonu nakon privatizacije u stečaj su otišle firme “Tehnika” Lukavac, “Autosaobraćaj” Banovići, “Bosanka” Kladanj, “Bosnaprevoz” Doboj Istok i “Živinicetrans” Živinice. U USK ista sudbina zadesila je “Kombiteks” i “Žitopreradu” Bihać, “Medic” i “Bosnu” Cazin, te ŠIP “Una”, “Amrateks” i “Krupatrans” Bosanska Krupa. “Bosnaekspres” Doboj Jug, Dom štampe Zenica, “Dionis”, “Inpek” i “Stolarija” Zenica, “Zvečaj”, “Ukus” i “Sloga” Tešanj, “Sretno” Breza, “Bistrica” i “Mahnjača” Žepče, “Pilana” Kakanj i “Promet” Olovo preduzeća su iz ZDK koja su nakon privatizacije završila u stečaju. U Sarajevskom kantonu nakon privatizacije stečajni postupak je pokrenut u sarajevskim firmama “Sarabon”, “Alhos” i “UPI invest”.
“Škripe” investicije
Prema podacima Agencije za privatizaciju FBiH, od 587 do sada prodatih preduzeća obaveze su ispunili kupci 408 firmi, u toku je realizacija 90 ugovora, a raskinuto je ili je pokrenut postupak za raskid ugovora s kupcima 89 preduzeća.
Ova preduzeća prodata su za oko 792 miliona KM, a kupci su do sada uplatili 785 miliona KM. U njih je investirano oko 938 miliona KM, a novi vlasnici obavezali su se da ulože oko 1,3 milijarde KM. U firmama su zadržana 35.624 radnika od ugovorenih 42.975 radnika, a zaposlen je 11.501 od obećanih 15.489 novih radnika. Nezavisne n.