BANJALUKA – „Hidroelektrane na Trebišnjici“ izgubile su “na papiru” 98,2 miliona KM prilikom dokapitalizacije koju su sprovele u prvoj polovini godine, saznaje CAPITAL.
Početkom ove godine uprava HET-a je donijela odluku da ide u dokapitalizaciju od čak 435 miliona KM što je ocijenjeno kao pokušaj privatizacije ovog preduzeća.
Pod pritiskom javnosti, Vlada RS je „povukla ručnu“ i sugerisala Matičnom preduzeću da prilikom glasanja na Skupštini akcionara HET-a bude suzdržano, tako da odluka o dokapitalizacije nije usvojena.
Međutim, nije se dugo čekalo na novu odluku.
Uprava HET-a je samo mjesec dana kasnije donijela novu odluku o dokapitalizaciji pod novim uslovima.
Naime, odlučeno je da se ide u dokapitalizaciju od 280 miliona KM po cijeni od 0,46 KM umjesto prvobitno planiranih 0,29 KM po akciji za postojeće akcionare, iako je nominalna cijena jedne akcije bila jedna KM.
Pravo preče kupovine iskoristilo je Matično preduzeće „Elektroprivrede RS“ koje je na kraju kupilo 181.995.006 akcija, odnosno 64,9 odsto ponuđenih akcija, za 83,7 miliona KM.
Nakon toga emisija je proglašena uspješnom.
Međutim, sada se pojavio minus koji treba pokriti s obzirom na to da su akcije prodate po 0,46 KM, a njihova nominalna vrijednost je iznosila jednu KM.
Taj minus uprava planira pokriti sa pozicije ostalih rezervi, a zeleno svjetlo će tražiti od Skupštine akcionara na vanrednoj sjednici zakazanoj za 30. decembar.
„Konstatuje se da su ’Hidroelektrane na Trebišnjici’ u poslovnoj 2022. godini iskazale emisioni gubitak po osnovu druge redovne emisije akcija u iznosu od 98.277.303 КM. Uprava preduzeća predlaže da se emisioni gubitak pokrije sa pozicije ostalih rezervi“, navodi se u odluci uprave HET-a.
Ekonomski analitičari za CAPITAL kažu da su akcije prodate ispod nominalne vrijednosti i da je to razlog iskazanog gubitka koji sada moraju knjigovodstveno da riješe.
„Svaka firma koja emituje nove akcije ispod nominalne vrijednosti ostvaruje emisioni gubitak. Taj gubitak može stajati u bilansima firme, a mogu ga i pokriti“, kaže naš sagovornik.
Ističe da je taj gubitak možda mogao biti i manji s obzirom na to da je HET kao tržišnu cijenu po kojoj su akcije prodate uzeo vrijednost koja je ostvarena prilikom veoma malog trgovanja.
„Trgovanje akcijama tada nije bilo dovoljno veliko da bi se ta cijena mogla uzeti kao realna“, zaključuje naš sagovornik.
Predstavnik Udruženja manjinskih akcionara energetskog sektora Tripko Krgović kaže da su oni još prije dokapitalizacije upozoravali na ovaj problem i da su tražili da se utvrdi fer cijena.
„I dalje stojimo pri tome da je cijeli proces napravljen na štetu manjinskih akcionara. Po nama su akcije trebale da budu ponuđene po knjigovodstvenoj vrijednosti. Na taj način bi se ostvarila emisiona premija, a ne emisioni gubitak, ali njihova namjera nije bila novi kapital već da smanje procenat manjinskih akcionara“, tvrdi Krgović.
Bez obzira na to, dodaje, sama odluka o dokapitalizaciji nije validna jer su bilansi za 2021. godinu su sa rezervom.
„Nijedna odluka koja se odnosi na povećanje ili smanjenje kapitala ne može biti validna dok se izvještaji za 2021. ne revidiraju“, kaže on.
CAPITAL: M. Č. Lj.