BANJALUKA, Njemački ministar poljoprivrede nije obećao finansijsku pomoć kao kompenzaciju za posljedice prilagođavanja SSP-a, rekao je u intervjuu za “Nezavisne novine” Kristijan Helbah, odlazeći ambasador Njemačke.
“Ono što je on obećao je tehnička pomoć za jačanje konkurentnosti bh. poljoprivrede, s ciljem da BiH pod uticajem veoma, naglašavam, veoma ograničenog dodatnog otvaranja tržišta kao posljedice prilagođavanja SSP-a ne trpi posljedice, nego da, naprotiv, to iskoristi kao veliku šansu kroz pristup velikom evropskom tržištu”, rekao je Helbah.
NN: Napuštate BiH… Kako ocjenjujete svoj mandat?
HELBAH: Iskreno, nisam baš najsretniji što napuštam BiH. Bio je to veliki zadatak sa mojim kolegama i koleginicama u Ambasadi koji mi je donio mnogo dobrih stvari, a sve s ciljem da BiH vodimo što bliže EU. Na kraju puta je članstvo koje nije samo sebi svrha, već da kroz članstvo građani BiH dobiju perspektivu, rad, sigurnost, a najviše od svega – pravdu. I lično sam se mnogo angažovao u vezi s tim, jer iskreno vjerujem da promjene u BiH nisu stvar izbora, već nužnost. Takvo mišljenje zastupa i moja vlada, a to činimo jer s jedne strane vjerujemo da BiH ima mjesto u EU, a s druge imamo jak interes. Zato mi je drago da su mnogi u Evropi prepoznali da članstvo nije usluga koju činimo BiH, već da je to u našem interesu. Vjerujem da samo jasan interes može pružiti osnov za kreiranje dugoročnih i održivih politika.
NN: Možete li reći na koju dužnost prelazite? I dalje ćete se baviti BiH?
HELBAH: Preuzimam dužnost predstavnika njemačke vlade za zapadni Balkan, Tursku i zemlje EFTA (Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn). To znači da ću se potruditi da dam doprinos da se cijeli region, a posebno BiH, nastave približavati EU. Ali da se vratim na priču o interesima… Često se prebacuje EU ili Njemačkoj da je naš interes da dođemo do vaših resursa. Potpuno iskreno i otvoreno: apsolutno netačno! A iskreno govoreći, mnogi od tih resursa, posebno kad su u pitanju javna preduzeća, nisu posebno ni interesantni našim investitorima. Radi se o nečemu potpuno drugačijem: naš interes je stabilnost BiH zato što je to faktor bezbjednosti u Evropi, pa time i u Njemačkoj. I ne radi se tu samo o terorizmu, već i o organizovanom kriminalu, a BiH je upravo u opasnosti da postane čvorište kriminalaca širom svijeta koji žele pristup Evropi. S tim u vezi im BiH i druge zemlje u regionu služe kao operativna platforma za pranje novca, obavljanje ilegalnih finansijskih transakcija, itd.
NN: Nakon posjete ministra Šmita stiče se utisak kako se Njemačka može “pritiskati” kako bismo izdejstvovali ustupke u našu korist. Ili…?
HELBAH: Bilo bi pogrešno misliti da se Njemačka može “pritiskati” zato što u ovoj konkretnoj situaciji niti Njemačka, niti EU ili bilo koja druga zemlja nisu ni na koji način promijenile svoj kurs koji drže prema BiH zbog otklanjanja blokada unutar zemlje. Posjeta ministra Šmita je bila izraz iskrene želje njemačke vlade i kancelarke Angele Merkel da proces približavanja BiH EU bude što je moguće lakši, a da pritom građani BiH ne budu izloženi nepotrebnim problemima. A bilo je mnogo tumačenja toga šta je ministar Šmit obećao ili nije obećao. On nije obećao bilo kakvu finansijsku pomoć kao kompenzaciju za bilo kakve posljedice prilagođavanja SSP-a. Ono što je on obećao je tehnička pomoć za jačanje konkurentnosti bh. poljoprivrede s ciljem da BiH pod uticajem veoma, naglašavam, veoma ograničenog dodatnog otvaranja tržišta kao posljedice prilagođavanja SSP-a ne trpi posljedice, nego da, naprotiv, to iskoristi kao veliku šansu kroz pristup velikom evropskom tržištu. Ima poljoprivrednika koji to već čine, ali potencijal bh. poljoprivrede nije ni blizu da bude iscrpljen. Moraju se preduzeti napori da proizvodi i cijenom i kvalitetom budu konkurentni na evropskim tržištima. Takođe, treba razviti politike i regulatorni okvir. Da budem potpuno iskren, BiH uopšte nije razvila koherentnu i jedinstvenu politiku u ovoj oblasti! To je osnovni razlog što je bh. poljoprivreda daleko ispod onog što bi mogla biti. Sa ili bez prilagođavanja SSP-a BiH to mora napraviti, a mi želimo pomoći. Osim toga, treba gledati unaprijed: SSP je tek koračić na puno dužem putu integracije u evropsku privredu, kako biste mogli izdržati pritisak konkurentnosti u EU.
NN: Bilo je procjena štete koje bi poljoprivreda mogla pretrpjeti zbog prilagođavanja SSP-a. Jeste li dobili zvanične dokumente od strane BiH?
HELBAH: Dobili smo neke papire, ako to uopšte mogu tako da nazovem. Ukazuje se na moguću štetu koja bi nastala u periodu od tri godine jer treba imati na umu da se prilagođavanje odvija postepeno, a ne odjednom, što je ustupak koji je dobila samo BiH i nijedna druga zemlja. Niko, ali niko sada ne može reći koliki bi gubici mogli nastati. A političari u BiH bi vrijeme trebalo da iskoriste da pokrenu neke aktivnosti, jer tržište EU nudi poljoprivrednicima ogromne šanse koje, prema mom mišljenju, nisu iskorištene. Treba uložiti napore da bi bh. poljoprivreda za tri godine mogla da izgleda potpuno drugačije, a u idealnom slučaju da tih gubitaka uopšte ni ne bude. Kao primjer može poslužiti Srbija kao najveći izvoznik jagodičastog voća u EU. Sigurno je da će se neki poljoprivrednici suočiti sa pojačanom konkurencijom. Ali, s druge strane, biće mnogo onih koji će iskoristiti pruženu šansu. Kad se sve sabere i oduzme, saldo će na kraju biti pozitivan. Izračunati sada kolika je šteta čini se prilično nemogućim.
NN: Spominjane su različite procjene, pa čak i konkretne cifre gubitaka koji bi se desili. Šta kažete na to?
HELBAH: Cifre koje su spominjane nemaju temelja u realnosti. U nekim papirima koje sam vidio samo je unaprijed unesena vrijednost roba uračunata u odobrene kvote, a onda sve zajedno upoređeno sa gubitkom na carini. Takve računice nemoguće je predstaviti kao štetu za bh. poljoprivredu. Mislim da tu treba reći još nešto: kad je poslije ulaska Hrvatske u EU došlo do prekida tradicionalne trgovine, što je dovelo do smanjenja uvoza određenih hrvatskih proizvoda, nastale niše nisu iskoristili bh. poljoprivrednici. Te niše popunili su proizvođači iz drugih zemalja. Mislim da taj primjer jasno pokazuje da nije uvijek baš lako reći ko trpi štetu i šta je njen uzrok.
Nepotpisivanje sporazuma s MMF-om udarac za reforme
NN: Pismo namjere s Međunarodnim monetarnim fondom nije potpisano. Kako to komentarišete?
HELBAH: Čini mi se da je to jako teška situacija zato što su tu povezane dvije stvari koje bi trebalo posmatrati odvojeno (Mehanizam koordinacije i SSP). Imamo veliki interes da dođe do sporazuma sa MMF-om i zato što su s tim povezani i drugi projekti poput Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, itd. Radi se o ogromnim ciframa, a što je još važnije, nije samo u pitanju novac, već su i mnogi političari, poput Fadila Novalića, upozorili da je u pitanju i tehnička pomoć koja je s tim povezana kako bi bila olakšana prelazna faza kao posljedica pojedinih reformi koje se sprovode. Bojim se da ako ne dođe do ovog sporazuma to bi mogao biti ozbiljan udarac za reforme!
NN: Jeste li iznenađeni što BiH nije bila tema na sastanku ministara poslova EU 18. jula u Briselu?
HELBAH: Nisam, niti je to bilo kakvo iznenađenje. Više mjeseci je bilo potpuno jasno šta treba ispuniti da bi se ministri pozabavili aplikacijom BiH. Nezavisne novine