SARAJEVO, BiH godišnje gubi oko 200 miliona KM jer nije uspostavila odgovarajući sistem infrastrukture kvaliteta prema evropskim standardima da bi mogla plasirati meso, mlijeko i mliječne proizvode, te jaja i med na tržište EU, izjavio je danas direktor Instituta za edukaciju Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.
“BiH i nakon 15 mjeseci poslije ulaska Hrvatske u EU nije spremna i sposobna izvoziti proizvode, prvenstveno animalnog porijekla, osim dva proizvoda – sirovu kožu i svježu ribu”, istakao je Hasić, dodavši da u oblasti mlijeka i mliječnih proizvoda, godišnji gubici iznose više od 60 miliona KM.
Hasić je rekao da je na seminaru “Propisi EU za hranu životinjskog porijekla”, koji organizuje Spoljnotrgovinska komora u sklopu projekta Udruženja trgovinskih i industrijskih komora Njemačke i zemalja Cefte, konstatovano da gotovo nema nikakvog pomaka u vezi sa sistemom uspostavljanja odgovarajuće koordinacije nadležnih tijela, od nivoa BiH, preko entiteta, do kantona.
“Prezentovano nam je da je Kancelarija za hranu i veterinarstvo iz Dablina, na osnovu nalaza koji je urađen početkom 2014. došla do zaključka da su proizvođači generalno spremni u vezi sa ispunjavanjem uslova po standardima i kriterijumima EU i da mogu izvoziti svoje proizvode”, naveo je Hasić.
On je dodao da je, međutim, kada je riječ o infrastrukturi i sistemu koordinacije svih nadležnih tijela u BiH, “došlo do zastoja i da nema ispunjavanja uslova, ni po osnovu preuzimanja standarda evropskog zakonodavstva, ni njegove implementacije”.
Prema njegovim riječima, došlo je do zastoja u određivanje odgovarajućih tijela na nivou BiH koja će kontrolisati i davati odgovarajuće garancije u vezi sa kvalitetom, prvenstveno sa aspekta zdravstvene ispravnosti i kontrole ove vrste proizvoda, kada je riječ o kompletnom higijenskom paketu u lancu veterinarske, sanitarne i fitosanitarne inspekcije.
“Predugim čekanjem za ispunjavanje uslova vezanih za standard EU, BiH je izgubila tržište i, nažalost, pitanje je da li ćemo uspjeti vratiti ove proizvode na tržište Unije i Hrvatske, kao što se dogodilo sa krompirom, kada nije urađen odgovarajući monitoring na bolesti. Ni danas nismo napravili odgovarajuće pomake u vezi sa regulativom i ispunjavanjem uslova za plasman ovog proizvoda na tržište EU i Hrvatske”, rekao je Hasić.
Veterinarski inspektor iz Uprave za hranu Grčke Lina Kofokociu istakla je da ovo pitanje za sobom nosi dosta izazova, jer je u interesu BiH da bude u poziciji da izvozi hranu životinjskog porijekla na tržište EU.
“Smatram da je jednako važno, kako za nadležne veterinarske službe u BiH, tako i za subjekte u poslovanju s hranom, da budu upoznati sa svim tim zahtjevima, kako bi bili svjesni koji su to zahtjevi koje će morati zadovoljiti, šta je to sa čim će se suočiti u budućosti, da bi ostvarili pravo da izvoze u EU”, naglasila je Kofokociu.
Prema njenim riječima, na današnjem seminaru riječ je o tehničkoj prezentaciji koja obuhvata brojne detaljne informacije o propisima EU, sa akcentom na dva aspekta.
“Prvi aspekat su propisi EU koji uređuju uvoz četiri grupe prehrambenih proizvoda – mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, meso i med, a drugi se odnosi na propise EU koji uređuju higijenske zahtjeve, te zdravlje životinja”, precizirala je Kofokociu.
Ona je navela da je cilj seminara predstavljanje informacija o propisima EU koji uređuju ova područja, a sa druge strane da se da prilika proizvođačima iz BiH da podijele iskustva, da kažu sa kojim se poteškoćama i situacijama susreću u svojim naporima da zadovolje uslove koje nameće EU. Srna