DESPOTOVAC, Na području Pomoravskog okruga je 1.371 hektar državnih i 32.607 hektara privatnih šuma napao gubar, izjavila je samostalni referent za gajenje i zaštitu šuma Šumskog gazdinstva “Južni Kučaj” iz Despotovca, Milka Karaklić.
Najviše privatnih šuma, 15.400 hektara, zahvaćeno je gubarom na području Jagodine, navela je Karaklić.
Gubar je napao šume u svim opštinama – Despotovac, Jagodina, Ćuprija, Paraćin, Svilajnac a radi se o slabom, srednjem, jakom i vrlo jakom napadu, istakla je ona.
“Mi smo u državnim šumama mehanički očistili gotovo sve površine, ostalo je još oko 50 hektara na području Paraćina, ali u privatnim šuama nije ništa rađeno”, navela je Karaklić.
Prema njenim riječima, Uprava Šumskog gazdinstva “Južni Kučaj” je pisala vlasnicima šuma preko mjesnih zajednica, ali niko se nije odazvao pozivu za čišćenje šume od gubara.
“Mi smo vlasnike privatnih šuma posjetili i preko naših šumara, preko plakata, da su obavezni i prema Zakonu o šumama da se uključe u akciju uništavanja gubara, međutim oni to ne rade, što prestavlja problem i nama koji smo to radili“, rekla je ona i podsjetila da su šume, privatne i državne, jedne uz drugu a “gubar leti“.
Štete od gubara, kada se previše namnoži, mogu biti ogromne, ekonomske i ekološke, golobrst, fiziološko slabljenje šuma i voćnjaka i otvoren put ostalim štetnim organizmima, a krajnji ishod je sušenje šuma i voćnjaka.
U letku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za šume i Javnog preduzeća “Srbijašume”, koji stanovništvu dijele šumske uprave u Pomoravskom okrugu, apeluje se na vlasnike šuma i voćnjaka da “odmah pristupe uništavanju jajnih legla gubara, kako bi se šume i voćnjaci sačuvali od golobrsta i sušenja“.
Uništavanje jajnih legala gubara vrši se skidanjem sa dijelom mrtve kore oštrim predmetom, skupljanjem u džakove ili posude i spaljivanjem na za to određenim mjestima.
Natapanje jajnih legala obavlja se petrolejom ili naftom, kojoj se dodaje malo bitulita radi pojačane boje, sunđerom pričvršćenim na štapu visine dva ili više metara, zavisno od visine položenih legala.
U letku se podsjeća i na Zakon o šumama po kome su vlasnici šuma dužni da preduzmu mjere zaštite šuma, a “nepreduzimanje povlači novčane kazne od 10.000 do 50.000 dinara”.
Kontrolu sprovedenih mjera zaštite vrši šumarska i lovna inspekcija. Tanjug