BANJALUKA, Preliminarni podaci pokazuju da je u prvih devet mjeseci prošle godine u BiH registrovano 283,5 miliona evra direktnih stranih ulaganja, što govori o pozitivnom trendu rasta, rekla je Jelica Grujić, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Prema njenim riječima, najznačajnija strana investicija u prethodnoj godini je EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari. Ona je naglasila da je na osnovu kontakata sa potencijalnim ulagačima vidljivo da su oni najviše zainteresovani za sektore energetike, poljoprivrede i turizma u BiH.
Koliko iznose ukupne strane investicije u BiH u ovoj godini, uporedite nam taj iznos sa prethodnih pet godina i dajte nam svoj komentar na taj trend?
GRUJIĆ: Od 2009. do 2011. godine zabilježen je pozitivan, ali blagi rast stranih direktnih ulaganja u BiH, a od 2011, kada je zabilježeno 357 miliona evra, kontinuirano bilježimo pad. Razlozi su mnogobrojni od onih vanjskih, ekonomskih i političkih, na koje kao mala ekonomija ne možemo ni uticati, pa do onih koji se tiču unutrašnje ekonomske i političke situacije od kojih zavisi konkurentnost ekonomije i poslovni ambijent. U 2013. zabilježeno je 214 miliona evra, a u prvih devet mjeseci (za koje imamo raspoložive preliminarne podatke Centralne banke BiH) proše godine registrovano je 283,5 miliona evra. Preliminarni podaci pokazuju pozitivni trend rasta, ali za ozbiljnije analize potrebni su konačni podaci. Analizirajući investicije u zadnjih nekoliko godina, najznačajnija se odnose na ulaganja onih kompanija koje su u nekim prethodnim godinama pokrenule svoje kapacitete i odlučile se za reinvestiranje i nova zapošljavanja. I dalje najznačajniji ulagači su iz susjednih zemalja i Evropske unije, uz povećan udio ulaganja iz Rusije i Turske.
Ko su bili najveći strani investitori u ovoj godini i u koje sektore je najviše investirano?
GRUJIĆ: Najznačajnija strana investicija u prethodnoj godini je EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari (Velika Britanija). To je ujedno i najznačajniji energetski kapacitet koji se gradi u posljednjih 30 godina na području bivše države. Pored tog projekta, značajno povećanje kapitala je “Interkonzum” Sarajevo (Italija) i “Gulf Real Estate” Sarajevo (Kuvajt), a po sektorima to su energetika i trgovina.
Za šta su u BiH najviše zainteresovani strani investitori, za koje sektore?
GRUJIĆ: Na osnovu kontakata sa potencijalnim ulagačima, najviše su zainteresovani za sektore energetike, poljoprivrede i turizma. To su i sektori za koje raspolažemo značajnim, a neiskorištenim prirodnim resursima. Interes postoji i za metalski i tekstilno-kožarski sektor, gdje cjenovno konkurentna radna snaga i niski operativni troškovi imaju značajnu ulogu.
Koje su aktivnosti FIPA u 2014. godini po pitanju privlačenja stranih investicija u BiH, a šta je planirano u 2015?
GRUJIĆ: U osnovi promocije jeste komunikacija usmjerena prema ciljnim grupama. U slučaju promocije stranih investicija preduslovi su obezbjeđenje kvalitetnih informacija koje mogu da utiču na proces donošenja investicionih odluka. Ciljne grupe su i postojeći i potencijalni investitori i cjelokupna javnost, a prema svakoj ciljnoj grupi postoje tačno određene informacije koje mogu da iniciraju investicije.
Mora se uvijek imati na umu da su razvojne politike i resursi u nadležnosti entiteta, te s tim u vezi i u prikupljanju informacija kao i implementaciji projekata značajna je saradnja upravo sa entitetskim ministarstvima, ali i kantonalnim institucijama i lokalnom zajednicom. I u narednoj godini cilj nam je da se ta komunikacija i prema investitorima i prema svim nadležnim institucijama ojača.
Na koji način je moguće privući više stranih investicija u BiH, šta je to potrebno uraditi, odnosno kako poboljšati lošu poslovnu klimu?
GRUJIĆ: Pored raspoloživih prirodnih i ljudskih resursa, ako govorimo o značajnijem prilivu stranih investicija, neophodno je imati jasno određene i definisane investicione politike koje su usmjerene prema stranim investitorima, odnosno da znamo šta i pod kojim uslovima želimo da ponudimo stranim investitorima. Pored investicionih politika investitori traže stabilno, sigurno, transparentno i podsticajno poslovno okruženje koje nije opterećeno glomaznom i tromom administracijom. Republika Srpska je u pogledu registracije poslovnih subjekata učinila značajne korake, ali sigurno je da još mnogo toga treba da bude urađeno.
Da li smatrate da je na tom polju potrebno izvršiti neke reforme, posebno kada je u pitanju zakonodavni okvir i na koji način?
GRUJIĆ: Brojne i dugotrajne procedure, neusklađenost propisa, neprimjenjivanje ili nepostojanje propisa, korupcija, sporost sudova su na listi najčešćih primjedaba investitora i sve te oblasti zahtijevaju značajne reforme kako bi ambijent bio privlačniji.
Međutim, jasno je da oni investitori koji imaju viziju razvoja i jasne investicione politike u sinergiji sa lokalnim institucijama mogu da postignu i postižu dobre rezultate i u postojećem ambijentu. FIPA je u 2014. posjetila preko 70 kompanija sa stranim kapitalom i više od 80 odsto kompanija namjerava i dodatna ulaganja i dodatna zapošljavanja. Iako je uzorak mali, to su kompanije koje rade po vrhunskim standardima, uglavnom za strano tržište i svojim primjerom pozitivno mogu da utiču i na druge investitore.
Koji su najčešći i osnovni zahtjevi stranih investitora koji žele ulagati u BiH?
GRUJIĆ: Motivi investitora su veoma jasni, a to je ostvarenje profita uz što manji rizik. U vezi s tim, sigurnost investicije u stabilnom poslovnom i političkom ambijentu je veoma jasan zahtjev.
Često se susrećemo sa izvještajima raznih svjetskih organizacija, koji daju loš imidž za BiH kao zemlju za ulaganje. Kako Vi gledate na te izvještaje, u kojima smo često među najgorim, što odbija potencijalne investitore?
GRUJIĆ: Svi ovi izvještaji imaju svoj značaj i baziraju se na dugotrajnim istraživanjima, analizama i poređenjima. Pored toga što se može porediti položaj jedne ekomomije prema drugim ekonomijama i sa prethodnim godinama, ovi izvještaji su značajan izvor informacija gdje i kako usmjeriti određene reforme kako bi položaj bio popravljen. Važno je znati ove izvještaje koristiti, tumačiti i analizirati na ispravan način, jer samo tako oni imaju pravu vrijednost. Činjenica je da smo ponekad skloni da osporavamo relevantnost ovih izvještaja, ali kako god, potencijalni investitori veoma često upravo koriste te izvještaje kao polaznu osnovu u kalkulacijama budućih investicionih aktivnosti. Nezavisne novine
