BEOGRAD, Da bi se spriječio kolaps srpske privrede neophodno je rješavanje likvidnosti države i plaćanje njenih zaostalih obaveza. To bi, bar na kratak rok, pomoglo privredi da donekle povrati krv u svoj krvotok.
Ovo za “Novosti” poručuje Branislav Grujić, predsjednik srpskog poslovnog kluba “Privrednik”, vlasnik “PSP farman holdinga” i potpredsjednik vladinog Nacionalnog savjeta za oporavak privrede. On kaže da je potrebno promijeniti mnoge fiskalne propise, zakone o radu, javnim nabavkama, ali i sprovesti oštru borbu protiv izuzetno raširene sive ekonomije.
* Koliko će Dinkićeve mjere zaista pomoći oporavku, a koliko su populističke?
– Sam ministar Dinkić je na Savjetu izjavio da je veliki broj predloženih mjera ono što su privreda i udruženja tražila, tako da ne mogu da kažem da u sferi ovih prijedloga ima demagogije i populizma. Antikrizne mjere su nužne, ali to je samo prvi korak, i ne mogu ni da ih hvalim ni da ih kritikujem, jer je za to još rano.
* Šta biste vi prvo uradili da ste na mjestu ministra finansija Dinkića ili premijera Dačića?
– Niko iz privrede ne očekuje čarobni štapić za rješenje problema Srbije, koja je devastirana u prethodnih 20 godina. Sto puta je ponovljena činjenica da smo na nivou BDP iz 1978. Ova vlada nema drugog izbora nego da pokuša da uradi sve kako bismo se približili barem zemljama u našem okruženju. Sve snage treba usmjeriti na borbu protiv nezaposlenosti, niskog standarda, a za stvaranje efikasne i poštene države sa izbalansiranim budžetom.
* Budžetska rupa je 2,2 milijarde evra. Koliko je opasno i dalje se zaduživati?
– Kad ste dužni i nemate pare da vratite dug, još niko nije izmislio nijedan novi recept, osim da odloži plaćanje, dodatno se zaduži na drugoj strani ili proda sve ono što mu po prioritetima ili po pitanju strateške vrijednosti manje treba. U životu je situacija takva da ono što vam malo treba, obično i nema kupca, pa se tako mora ići na prodaju vrijednih stvari. Ovdje ne mislim na neka strateška preduzeća, već prije na imovinu Republike Srbije, zemljište, nekretnine.
* Kako Nacionalni savjet za preporod Srbije može da pomogne?
– Već je detektovano mnogo konkretnih stvari koje ćemo sistematizovati i kroz rad tri radne grupe razmotriti kako bi se postigao konsenzus oko njih. Kako je ministar finansija Dinkić i jedan od potpredsjednika Savjeta, treba očekivati da se sve mjere pažljivo prouče prije nego što dođu na sto premijera.
* Pokazuje li nova vlast iskrenu volju da ojača dijalog sa privredom ili tu ne očekujete da se bilo šta suštinski promijeni?
– Sama činjenica da je premijer na čelu ovakvog Savjeta najveći je garant zainteresovanosti za dijalog i promjene. Ne postoje jake države sa slabom privredom i obrnuto.
* Predsjednik Nikolić pozvao je privrednike da ostanu u Srbiji i poručio da će institucija predsjednika razvijati partnerski odnos sa privredom. Prošla su dva mjeseca, da li je ispunio obećanje?
– Iz svega šta je i kako je do sada predsjednik radio, zapažaju se puno razumijevanje i podrška privredi i investitorima, bez obzira na to da li su domaći ili strani. Mi nemamo drugu privredu i druge privrednike i moramo što prije pobjeći od tekovina bivše vlasti koja je izjednačila privređivanje sa polukriminalnim aktivnostima. Sami pogledajte količinu zloupotreba u firmama i bankama koje je država vodila.
* Jeste li zadovoljni prvim potezima nove guvernerke?
– Nova guvernerka je bila prisutna na sjednici Savjeta i dala punu podršku zahtjevima privrede za njeno pokretanje. Ispunjenje cilja o nivou inflacije ne može da bude jedini zadatak NBS i guvernerka je potvrdila da se radi na nizu mjera koje treba da pomognu privredi.
* Država se odlučila na povećanje PDV, smatrate li da je to dobar potez?
– Ovo je pitanje o kojem uvijek mogu da postoje različiti pogledi između donosioca zakona i propisa i nas koji plaćamo. Ali, ako nema drugih izvora prihoda države i budžeta, onda je povećanje neizbježno. Dalja poreska reforma treba da bude predmet ozbiljne analize i to će, takođe, na Savjetu biti urađeno.
Ne plašiti domaći biznis
* Vlast najavljuje da će poreska reforma ići u pravcu da bogati preuzmu veći teret krize na sebe. Da li će to natjerati domaće privrednike da izmjeste biznis iz Srbije?
– To je trend svuda u svijetu, i on je logičan. Mjera do koje nekoga u društvu opteretite, uz ono što mu zauzvrat pružate, jeste ono što je izuzetno važno da se ne bi u nekom trenutku dogodilo da ljudi žele da isele biznis iz Srbije. Novosti
