BEOGRAD, Grijna sezona u Srbiji počeće na vrijeme, 15. oktobra, toplane su tehnički spremne, uprkos ekonomskim problemima sa kojima se suočavaju, potvrđeno je danas u Ministarstvu energetike i u Udruženju toplana Srbije.
Državni sekretar u Ministarstvu energetike Nikola Rajaković izjavio je da i dalje postoje ekonomsko-finansijske teškoće sa kojima se toplane suočavaju zbog dugova iz prethodnog perioda, ali i dodao da se radi na rješavanju tih pitanja.
Rajaković je izrazio očekivanje da će se naći odgovarajuće rješenje sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) za isporuku mazuta toplanama, o čemu će predstavnici toplana sutra razgovarati.
On je naveo da na pojedinim stovarištima u Srbiji ima problema sa količinama uglja, iako na svim mjestima nije ista situacija, što će biti popravljeno narednih dana, ali i dodao da ima i onih gdje je snabdijevanje ugljom normalno.
Direktor Udruženja toplana Srbije Milovan Lečić rekao je da neće biti povećana cijena grijanja na opštem nivou i u svim gradovima i podsjetio da lokalne samouprave, u čijoj je to ingerenciji, pojedinačno odlučuju o poskupljenju grijanja na zahtjev toplana.
Ističući da toplane najveće primjedbe imaju zbog dispariteta cijena energenata i grijanja, Lečić je napomenuo da one imaju ograničen trogodišnji rast cijena grijanja od šest do osam odsto i naveo da postoje dva načina da bi toplane riješile trenutne probleme.
To su, kako je rekao, da se poveća cijena grijanja, ili da se pronađu određena sredstva za pomoć države, ili lokalnih samouprava toplanama i da se što prije pređe na mjerenje i plaćanje po utrošku za toplotnu energiju.
On je predočio da je trenutni dug toplana prema NIS-u za isporučeni mazut iz prethodnih grijnih sezona oko 150 miliona dinara, s tim što je toplana iz Kragujevca spremna da svoj dio duga plati, tako da bi preostao samo dug toplane iz Zaječara u iznosu od oko 70 miliona.
Dug “Srbijagasu” iznosi oko sedam milijardi dinara, a kako je naveo, toplanama je za ovu grijnu sezonu potrebno 157.000 tona mazuta.
Lečić je ponovio da su najugroženije toplane u nekoliko gradova, koji imaju dugove iz nekih prethodnih perioda, među koje spada Priboj, Trstenik, Kragujevac, Bor i Majdanpek.
Prema podacima Agencije za energetiku, najveće troškove energije za grijanje na početku grijne sezone 2010/2011. imaće domaćinstva koja koriste lož ulje i električnu energiju direktno u grijnim tijelima i kotlovima za etažno grijanje.
Ta domaćinstva će za grijanje stana od 60 metara kvadratnih tokom cijele sezone morati da izdvoje oko 129.000 dinara za lož ulje, odnosno 108.000 dinara za električnu energiju, dok su troškovi za grijanje prirodnim gasom, više nego upola manji i iznose oko 51.000 dinara.
Najjeftinije grijanje imaće domaćinstva koja koriste ugalj, jer će njihovi troškovi zavisno od vrste uglja, sa uračunatim troškovima prevoza, iznositi od 37.000 do 42.000 dinara.
Ukoliko se za grijanje stana koriste termoakumulacione peći, troškovi iznose oko 36.500 dinara, ali samo uz uslov isključivog korišćenja jeftinije noćne električne energije.
Svako dopunjavanje peći tokom dana, korišćenjem skuplje struje značajno uvećava ove troškove, pa će dopunjavanje dvije peći snage od po tri kilovata samo tokom dva sata dnevno uvećati troškove grijanja za više od 40 odsto, na 52.500 dinara. Tanjug